Slavljena je sv. Misa za ubijene fratre i puk s područja grada Ljubuškog
- Napisao/la Franjevački samostan i Župa sv. Ante Padovanskog Humac
- Objavljeno u Ljubuški
U novoj humačkoj crkvi na vrlo svečan način slavljena je sv.Misa za ubijene fratre i puk s područja grada Ljubuškog.
U prepunoj crkvi puka Božjega, svih starosnih dobi, a posebno je bio uočljiv veliki broj mladih, sv. Misu je predslavio humački gvardijan i župnik fra Dario Dodig u suslavlju vicepostulatorom fra Miljenkom Mićom Stojićem i još dvadesetak svećenika.
U pozdravnim riječima naglašeno je da se na poseban način moli za sve žrtve I. svjetskog rata, 2.279 osoba s područja grada Ljubuškog koji su ubijene u II. svjetskom ratu i poraću, za sve pokojne svećenike i fratre koji po mjestu rođenja pripadaju humačkom samostanu ili su iz drugih područja u i oko Ljubuškog ubijeni. U propovijedi fra Dario je rekao: "Danas slavimo ovu sv. misu za Sluge Božje fra Andriju Topića i drugih 49-toricu franjevaca pobijenih kao i ostale fratre i sve koji su stradali za Boga, Crkvu i hrvatski narod, našu slobodu da mi danas ovdje jesmo kako kaže ona naša prelijepa pjesma za „krst časni i slobodu zlatnu“. To su nam ostavili u zalog budućim pokljenjima tj. nama koji danas jesmo ovdje." fra Dario je propovijed nastavio ovim riječima: "Ovih dana slušali smo kroz riječ Božju Isusov poziv: tko želi biti moj učenik, neka se odrekne svega sebe, uzme svoj križ i ide za mnom.
Nekako mi se čini da su baš ove riječi odnose baš na njih. Bio je to težak život. Rekao bih križevan. Fratri odvedeni iz humačkog samostana, ubijeni neki na Tomića njivi u Ljubuškom, neki u nepoznatom pravci, neki u zatvor u Ćelovinu u Mostaru. Naši pastiri nisu pobjegli, nego ostali sa svojim narodom. Ovo krvava veljača. Partizani su računali ako fratre iskorijenimo, pobijemo iz Hercegovine sve smo riješili.
A fratri i narod što su činili? Odlučili biti Isusovi učenici, uprtili križ i uzastranu s Božjom pomoću. Odoše na križni put. Do kraja. Najbolje je to posvjedočio blaženi kardinal Alojzije Stepinac kada je kazao: bio bih ništarija kada ne bih osjetio bilo svoga naroda. U tebe se, Gospodine, uzdam!"
Pročitani su podaci o broju pobijenih iz svojih župa:
1. Iz župe Sv. Ante Padovanskog Humac ubijeni su :
Iz Bijače 40, Cerno 53, Crnopod 27, Crveni Grm 110, Hardomilje 63, Hrašljani 48, Humac 87, Lisice 49, Ljubuški 28, Miletina (župa sv. Jakova iz Međugorja) 46, Mostarska Vrata 49,Pregređe 73, Prolog 39, Radišići 189, Teskera 39, Zvirići 40.
Fratri i svjetovni svećenici su: prof. fra Leonardo Rupčić, fra Kornelije Sušac i fra Nikola Ivanković, te don Stanko Čotić, don Ante Čotić i bogoslov Srećko Čotić.
U Ljubuškom zatvoreni ili negdje u blizini ubijeni su:
fra Paško Martinac, fra Martin Sopta, fra Julijan Kožul, fra Zdenko Zubac i fra Slobodan Lončar.
2. Iz župe Sv. Josipa Radnika Grljevići ubijeni su:
Iz Grljevićaje ubijeno 53, iz Lipna 79.
I fratri: dr. fra Fabijan Paponja, fra Fabijan Kordić i prof. fra Krsto Kraljević.
3. Iz župe Sv. Marka Evanđeliste Klobuk ubijeni su:
Iz Klobuka 136.
I fratri: fra Marko Barbarić Lesko i dr. fra Leo Petrović, provincijal.
4. Iz župe Presvetog Srca Isusova Studenaci ubijeni su: Iz Stubice 46, Studenci 134.I fratri: dr. fra Radoslav Vukšić, fra Andrija Jelčić, prof. fra Nenad Pehar i fra Lujo Milićević.
5. Iz župe Presvetog Srca Isusova Šipovača-Vojnići ubijeni su Iz Dola 25, Greda 13, Kašče 8, Šipovača 60, Vojnići 55.
6. Iz župe Sv. Ilije Proroka Veljaci ubijeni su: Iz Graba 103, Orahovlje 8, Vašarovići 92, Veljaci 117.
I fratri: dr. fra Bono Jelavić i fra Metod Puljić.
7. Iz župe Sv. Paškala Vitina ubijeni su: Iz Grabovnika 49, Otok 29, Proboj 82, Vitina 210.
I fratri: prof. fra Bonifacije Majić, fra Kažimir Bebek, fra Svetislav Markotić, fra Ante Majić i fra Stjepan Majić.
Sv. misno slavlje uveličao je veliki župni zbor “Sv. Ante” pod ravnanjem prof. Zdenka Vištice