Logo
Ispiši ovu stranicu

Her­ce­govci udišu naj­k­va­li­tet­niji zrak iako su gra­dovi iz BiH često među naj­za­ga­đe­ni­jima u Europi i svi­jetu

Her­ce­govci udišu naj­k­va­li­tet­niji zrak iako su gra­dovi iz BiH često među naj­za­ga­đe­ni­jima u Europi i svi­jetu

Tema na koju se iz dana u dan sve više obraća pozor­nost je zaga­đe­nje zraka.

Ne samo u gra­do­vima koji već godi­nama imaju pro­bleme sa zaga­đe­nošću nego i opće­nito kao tema koja naj­više utječe na zdrav­lje sta­nov­niš­tva u svi­jetu. Medi­cin­ske spoz­naje o toj tema­tici sve su pot­pu­nije i, naža­lost, stje­ca­jem okol­nosti pos­ta­jemo sve svjes­niji koliko loša kva­li­teta zraka utječe na zdrav­lje ljudi.

Otka­zani letovi

Sve gušći pro­met, indus­trija i gri­ja­nje, koji su naj­češće pri­sutni u urba­nim grad­skim sre­di­nama, uzrok su naj­više zdrav­s­tve­nih pro­blema današ­njice. Kada se tim čim­be­ni­cima doda i nepo­vo­ljan zem­ljo­pisni polo­žaj, dolazi se do alar­mant­nih situ­acija gdje, pri­mje­rice, Sara­jevo u odre­đe­nim zim­skim danima bude pro­gla­šeno naj­za­ga­đe­ni­jim gra­dom na svi­jetu.

img_1.webp

  SJEVER EUROPE opće­nito ima čišći zrak u odnosu na osta­tak kon­ti­nenta, a crve­nom su ozna­čena naj­veća europ­ska indus­trij­ska sre­di­šta

Naj­češće se mjere kon­cen­tra­cije sum­po­rova diok­sida, ozona, duši­ko­vih oksida, ugljič­nog monok­sida i leb­de­ćih čes­tica. Ako su te kon­cen­tra­cije u pre­ko­ra­če­nju dulje od mje­sec dana u godini, struč­njaci već govore o ozbilj­nom pro­blemu one­čiš­će­nja. Fede­ralni hidro­me­te­oro­lo­ški zavod nas­toji u cije­loj Fede­ra­ciji pos­ta­viti mjerne ure­đaje, čime bi se dobilo pravo sta­nje na terenu, koje se kons­tantno mije­nja usli­jed kli­mat­skih pro­mjena, ali i utje­caja indus­trije.

Kako izlo­že­nost one­čiš­će­nom zraku dje­luje na zdrav­lje, široka je tema, no utje­caj je sva­kako pogub­niji za kro­nične boles­nike. Uz Sara­jevo, tuz­lan­ski kraj tako­đer je izlo­žen iznimno nez­dra­vom zraku, a jedno među­na­rodno istra­ži­va­nje doni­jelo je i zabri­nja­va­juće pro­cjene o sma­nje­nju život­nog vijeka sta­nov­nika u tim podru­čjima.

Stan­dardi i fon­dovi Europ­ske unije, kao i učin­ko­vi­tija ins­pek­cija, još su uvi­jek teško dos­tižni ciljevi u Bosni i Her­ce­go­vini. Zem­lja se tre­nu­tačno osla­nja na rad doma­ćih snaga u ins­ti­tu­ci­jama koje na ovom pro­blemu rade samos­talno, ali i kroz među­na­rodnu surad­nju.

S obzi­rom na to da se indus­trija ili način gri­ja­nja ne mogu pro­mi­je­niti preko noći, savjeti za gra­đane ostaju isti - sma­njiti vanj­ske aktiv­nosti u danima viso­kog zaga­đe­nja te koris­titi pro­čis­tače zraka za unu­tar­nje pros­tore, iako oni pred­stav­ljaju dodatni tro­šak za kućans­tva. Bosna i Her­ce­go­vina morat će se ovim pro­ble­mom ozbilj­nije poza­ba­viti jer je riječ o izrav­nom udaru na ionako opte­re­ćen zdrav­s­tveni sus­tav.

Prije neko­liko dana, na pri­jed­log Minis­tar­stva komu­nal­nog gos­po­dar­stva, infras­truk­ture, pros­tor­nog ure­đe­nja, gra­đe­nja i zaštite oko­liša, Vlada Sara­jev­ske župa­nije doni­jela je odluku o pro­gla­še­nju epi­zode “Uzbuna” za odre­đene sara­jev­ske zone. Odluka je done­sena nakon izvješća struč­nog tijela koje ana­li­zira situ­aciju s gle­di­šta izmje­re­nih vri­jed­nosti zaga­đu­ju­ćih tvari i vre­men­ske prog­noze tih dana. Gusta magla koja se nadvila nad Sara­jevo iza­zvala je i ozbiljne pore­me­ćaje u zra­ko­plov­nom pro­metu u Među­na­rod­noj zrač­noj luci Sara­jevo. Zbog iznimno slabe vid­lji­vosti bio je otka­zan ili pre­us­mje­ren veći broj letova.

Magla i nez­drav zrak nisu zaobišli ni Mos­tar. Prema poda­cima od 14. siječ­nja 2026. godine, u 7 sati uju­tro indeks kva­li­tete zraka u Mos­taru izno­sio je 170, čime je grad svr­stan u kate­go­riju nez­dra­vog zraka. Tog dana Mos­tar se našao u sku­pini gra­dova koji su imali naj­za­ga­đe­niji zrak u BiH. Naj­lo­šije mje­re­nje bilo je zabi­lje­ženo u Brodu s indek­som 336, kao i u Viso­kom, gdje je indeks izno­sio 310. Odmah potom sli­jede Sara­jevo s indek­som 233, Banja Luka i Ili­jaš s po 226, Zenica sa 181, Kakanj sa 178, Doboj i Pri­je­dor s po 175 te Trav­nik sa 174.

Prošli tje­dan zbog guste magle koja se bila nadvila nad Mos­ta­rom tako­đer su bili obus­tav­ljeni letovi iz mos­tar­ske Zračne luke.

Zone kva­li­tet­nog zraka

No, ipak, una­toč pomalo pesi­mis­tič­nom i “zamag­lje­nom” tonu pret­hod­nog dijela priče, kad se pogleda glo­balno i u nekom šire pro­ma­tra­nom raz­dob­lju, sta­nov­nici BiH udišu opće­nito kva­li­te­tan zrak. Nedavno je objav­ljena europ­ska karta kva­li­tete zraka prema kojoj naj­k­va­li­tet­niji zrak udišu ljudi u Her­ce­go­vini.

Gotovo cijela Her­ce­go­vina ozna­čena je modro­pla­vom bojom, koja ozna­čava zrak izvr­sne kva­li­tete. Takav zrak udiše se i u pri­mor­skom dijelu Crne Gore, sje­ver­noj Alba­niji, Dal­ma­ciji na potezu od Dubrov­nika do Splita i još u nekim dije­lo­vima Europe, poput sje­verne Tur­ske, sre­diš­nje Fran­cu­ske, južne Švi­car­ske i zapadne Aus­trije. Opće­nito gle­dano, prema povr­šini, naj­k­va­li­tet­niji zrak udišu ljudi u Skan­di­na­viji i Irskoj, koje su gotovo cijele u “modro­pla­voj zoni”. Naj­lo­šiji je zrak u zem­ljama Bene­luxa, koje su gotovo cijele u crve­nim i naran­čas­tim nijan­sama. U pro­sjeku je naj­bo­lja kva­li­teta zraka u Nor­ve­škoj, a naj­lo­šija u Nizo­zem­skoj. Iznim­nom kva­li­te­tom zraka mogu se pohva­liti i susjedne nam Hrvat­ska i Srbija, s iznim­kom Voj­vo­đan­skog dijela koji je sav u žutom, što ozna­čava lošu kva­li­tetu zraka.

Velika žari­šta lošeg zraka nalaze se na sje­veru Ita­lije, gdje su kon­cen­tri­rana glavna indus­trij­ska podru­čja Ita­lije.

Una­toč tome što udi­šemo naj­k­va­li­tet­niji zrak u Europi, opće­nito se radi jako malo na tome da on takav i ostane, a pos­ljed­nja zaga­đe­nja u gra­do­vima poput Mos­tara, ali i osta­lih, možda su pos­ljed­nje upo­zo­re­nje prije nego što karta europ­ske kva­li­tete zraka i u našim kra­je­vima ne dobije neku upo­zo­ra­va­juću boju.

 

Sva prava pridržana © www.iks-portal.info 2019. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!