Ovo su najrazvijenije županije u FBiH

Slijede ju Zapadnohercegovačka i Hercegovačko-neretvanska županija, dok su na dnu ljestvice HBŽ, Posavska i Unsko-sanska županija.

Sarajevska županija – lider po svim pokazateljima

S indeksnom vrijednošću od 2,02, Sarajevska županija predvodi prema gotovo svim razvojnim kriterijima:

• Prihod od poreza na dohodak: 2,93
• Stupanj zaposlenosti: 2,33
• Obrazovanje radne snage: 1,56
• Najviša prosječna neto plaća: općina Centar Sarajevo s 1.986 KM
• Najviši prihodi po stanovniku: također Centar Sarajevo s 1.360 KM

Ovakvi rezultati potvrđuju ekonomsku snagu glavnog grada, ali i prednosti urbanizacije, koncentracije institucija i ulaganja u obrazovanje.

Na drugom mjestu nalazi se Zapadnohercegovačka županija s indeksom 1,09. Iako ima relativno niske porezne prihode po stanovniku (0,73), kompenzira to visokim pokazateljima:

• Obrazovanje radne snage: 1,83 (najviši u FBiH)
• Nizak udio starog stanovništva i pozitivan demografski trend

Općine poput Širokog Brijega i Gruda svrstane u visoko ili srednje razvijene

Hercegovačko-neretvanska županija – stabilan rast i snažan turistički centar

HNŽ se nalazi na trećem mjestu s indeksom 1,02. Ova županija, u kojem se nalazi i Grad Mostar, ima:

• Prihod od poreza na dohodak: 1,10
• Zaposlenost: 1,21
• Obrazovna struktura: 1,30

Mostar, Čitluk, Konjic, Čapljina i Jablanica svrstani su u II. i III. grupu razvijenosti, a županija se bilježi kao stabilno rastuća, uz pozitivne turističke i ekonomske trendove.

Dok neke županije i općine bilježe stabilan rast i poboljšanje ključnih razvojnih pokazatelja, dio lokalnih zajednica zabilježio je značajan pad u rangiranju za 2024. godinu. Među njima se posebno izdvajaju HBŽ i općina Kupres, ali i Jajce, Banovići i Travnik, koji su pali na ljestvici zbog realnog pogoršanja ekonomskih pokazatelja, piše Hercegovina.info.

HBŽ i dalje najnerazvijenija u Federaciji

HBŽ zadržala je posljednje mjesto na ljestvici razvijenosti županija, s indeksom 0,28, i nije zabilježila nikakav napredak u odnosu na 2023. godinu.

• Izdvojeni problemi:
• Najniži prihod od poreza na dohodak
• Najniža zaposlenost (0,29)
• Najniži stupanj obrazovanja radne snage (1,20 kao relativna vrijednost, ali uz vrlo nisku osnovu)
• Značajan udio starijeg stanovništva i negativan demografski trend

Iako je zabilježen rast ranga kod pojedinih općina (npr. Glamoč), to nije rezultat stvarnog napretka, već ispravke prethodnih metodoloških pogrešaka.

Kupres – pad za čak 13 mjesta

Općina Kupres bilježi najveći pojedinačni pad u Federaciji – s 41. na 54. mjesto, što je pad od 13 pozicija. Glavni razlog nije bilo pogoršanje u stvarnim ekonomskim parametrima, već ispravka netočnih podataka o zaposlenosti iz prethodnog razdoblja. Naime, indikator zaposlenosti je korigiran s 1,2 na 0,8, što je rezultiralo padom u ukupnom indeksu.

Za razliku od Kupresa, gdje je pad posljedica tehničke greške, općine Banovići, Jajce i Travnik zabilježile su pad od tri mjesta zbog:

• Smanjenja zaposlenosti
• Stagnacije prihoda od poreza na dohodak

Riječ je o realnim ekonomskim signalima koji zahtijevaju pažnju lokalnih vlasti kako bi se zaustavio negativan trend.