Crkva danas slavi Blaženu Djevicu Mariju Gospu Fatimsku
- Napisao/la Ljubuški IKS Portal
- Objavljeno u Životni stil
Crkva danas slavi Blaženu Djevicu Mariju Gospu Fatimsku. Povijest fatimskog svetišta počinje 13. svibnja 1917. godine.
Usred razaranja Prvoga svjetskog rata, u mjestu Cova da Iria u blizini portugalske Fatime, Blažena Djevica Marija ukazala se malim pastirima: Luciji, Franji i Jacinti Marto.
Marija se djeci ukazivala idućih pet mjeseci, uvijek 13. u mjesecu. Posljednjem ukazanju, 13. listopada 1917, nazočilo je 70.000 ljudi. Kasnije se Gospa još dva puta ukazala Luciji, koja je u međuvremenu postala redovnica, zapovjedivši joj slavljenje pet prvih subota u mjesecu. Godine 1919. gradi se kapela ukazanja, a bazilika se počinje graditi 1928. godine. Posvećena je 7. listopada 1953.
Fatima postupno dobiva službenu crkvenu potvrdu kao marijansko svetište svjetskih razmjera: godine 1930. mjesni biskup potvrđuje autentičnost ukazanja, a 1931. portugalski biskupi posvećuju Portugal Bezgrešnom Srcu Marijinu. Godine 1942. papa Pio XII. posvetio je Bezgrešnom Srcu cijeli svijet, a 1951. u Fatimi je okončana Sveta jubilarna godina. Papa Pavao VI. hodočasti u Fatimu na pedesetu obljetnicu ukazanja, 13. svibnja 1967, a Ivan Pavao II. dolazi zahvaliti Fatimskoj Gospi za preživjeli atentat 13. svibnja, 1982. i u još jednom navratu 1991. godine.
Godišnje kroz fatimsko svetište prođe oko četiri milijuna hodočasnika. Ukazanja usred ratnih razaranja, Gospino obećanje da će se Rusija obratiti, posvećenje svijeta Marijinu Srcu, činjenica da je Ivan Pavao II. odabrao upravo Fatimu kako bi zahvalio za život nakon izljeva mržnje – sve to govori kako Fatimu treba promatrati kao veliku poruku mira.
Vrijeme u kojemu danas živimo pokazuje da se tajne koje je Gospa, između ostalih, navijestila – progon Crkve i vjernika, počinju navelike događati, te smo u tom smislu naročito pozvani na osobnu žrtvu, molitvu i pokoru, kako bismo od Boga isprosili istinski mir i obraćenje grješnika.