Iz tiska izašla 23. knjiga Ivana Bradvice

Dakle, Bradvica je već jednom prije knjige o kojoj je ovdje riječ objavio svojevrsni izbor svojih osmislica, u knjizi Osmislice uspješnice (2025.). U toj knjizi s predgovorom Zlatka Tomića autor je, kako sâm kaže, okupio: “Od preko deset tisuća objavljenih osmislica, evo uspješnica, petsto pet umnih bombona s crtom trajnosti.” Nemirni stvaralački duh mu nije dao mira pa nam, evo, već nakon godinu dana novog, znatno proširenog izbora s oko 1.600 osmislica, dakle  više nego trostruko u prvom izboru.

Prvo riječ-dvije o samom pojmu osmislice. Riječ je Bradvičina novotvorenica, koja po značenju otprilike odgovara najkraćoj književnoj formi koju obično nazivamo aforizmom. Međutim, Bradvičini aforizmi imaju određenu specifičnost i prepoznatljivost, tako da ih je uistinu i primjereno nazivati posebnim nazivom, za što se autor i pobrinuo. U formalnom pogledu specifičnost je Bradvičinih osmislica da uvijek imaju naslov, te da vrve neologizmima. U podlozi takvih jezičnih tvorbi uvijek je određeni poetski naboj ili gnomičnost, najčešće oboje. Sklonost neologizmima i jezičnim igrama također je važno obilježje Bradvičina aforističkog izričaja. Od stilskih figura najčešće rabi aliteraciju (primjerice, Demona ima u svim odorama) i figuru etymologicu (primjerice, Oduši dušu boljom dušom), a nerijetko i običnom rimom (primjerice, Što je veća banda, to je veća propaganda). Krećući od poetskih početaka prema zgušnjavanju i gnomizaciji izraza, Bradvica je napustio poetsku razlivenost, ali je poetska iskra nastavila tinjati, a gdjegdje se i rasplamsati, u njegovim specifičnim aforizmima. 

Uz sklonost poetskom, gnomičnosti i igri riječima, u Bradvičinim osmislicama prisutna je i sklonost moralizmu, uostalom u tom je žanru to gotovo neizbježno. Takve su, primjerice, sljedeće osmislice: Za me biti Hrvat je prije svega biti dobar čovjek; Nema bolje budućnosti bez poštivanja dobrog iz prošlosti; Propast življenja je glorifikacija materijalnog; Posložio sam sebi prioritete: na prvom mjestu je ljubav za životom, na drugom sljedba Isusa, na trećem briga za zdravlje, na četvrtom rad na budućnosti, na petom sve ostalo, i druge. Gdjekad aforist pribjegava svojevrsnoj filozofičnosti (primjerice, Naslijeđe genetsko, povijesno, socijalno, stečeno je svakome unikatno različito, i apsurd je svaki zakon jer ga je nemoguće iznjedriti jednakim za sve; Bitak nije konstanta koja se uči, on je život koji se dopunjuje i ne nauči; Bitno je uočavanje zakonitosti u činjenicama, sporedno je ono što ne utječe na zakonitost, važno je poštivanje jedinstva i bitnog i sporednog, i druge), a nisu mu strani ni izleti u političko (primjerice, Sloboda državnosti se cijeni spoznajom povijesti tragedija i nesreća bez nje; Hrvatski nazadak stvaraju javne i pritajene komunjare; Proudbaška svita je hrvatska elita, i druge).

Bradvica je već dokazani osmisličar, i ovaj novi izbor iz njegova dojmljivog aforističkog djela to samo potvrđuje. Međutim, uz generalnu pohvalu i srdačnu dobrodošlicu novoj knjizi u aktualnoj hrvatskoj književnoj praksi dosta zapostavljenog aforističkog žanra, držim da je potrebno izreći i jednu zamjerku. Naime, izbor je uistinu opsežan te se u tolikom broju osmislica omakne i poneka koja možda ne zadovoljava stroge vrijednosne kriterije. Aforizam je iznimno teška forma, i niti najvećim aforistima nije polazilo za rukom da napišu tisuće uspješnih aforizama. No, poznajući Bradvicu kao neumorna i stvaralaštvu predana autora, on će svoje osmislice i dalje nastaviti prosijavati te im pridavati i nove koje osmisli u međuvremenu, tako da nam je očekivati i nove izbore i potpuno nove knjige. 

Pisac predgovora prethodnom izboru Bradvičinih osmislica Zlatko Tomić usporedio je Bradvicu sa “zemaljskim hodačem na žici”, ja ga pak više doživljavam kao čovjeka koji je našao zlatnu žilu i sad je, kopajući vrijedno,  slijedi i iznosi na svjetlo dana grumenje zlata nejednake veličine, sjaja i kakvoće, ali nesumnjive vrijednosti, makar po uloženom trudu i stvaralačkoj strasti, ako i ne svaki put po umjetničkom dometu. Knjigu izabranih osmislica Ivana Bradvice toplo preporučujem čitateljima, kako zbog njezine zanimljivosti i vrijednosti, tako i zbog činjenice da su aforizmi uvijek zahvalno štivo, ne gnjave nas duljinom i pretencioznošću često bez pokrića, a daju nam zauzvrat puno. Neka od deset pročitanih aforizama jedan bude pogođen, doživjeli smo, pročitavši ga, malo prosvjetljenje. Osim toga, knjigu aforizama uvijek možemo odložiti pa je nastaviti čitati nekom drugom prilikom, od početka, sa sredine ili s kraja.

Dr. sc. Damir Pešorda