Mladić iz Oraha priprema se za avanturu života: Biciklom i trčanjem u ožujku ću se ‘popeti’ na vrh svijeta

Ovaj 23-godišnjak se već mjesecima sprema za izazov života i samo čeka prave vremenske prilike da krene u tu avanturu.

Polić namjerava napraviti dva Everestinga u tjedan dana, jedan biciklom, drugi trčanjem. Mnogi se već pitaju - što je to Everesting? Jednostavnim riječima, to je vožnja biciklom ili trčanje gore-dolje istim usponom dok ne dođete do visine najvećeg svjetskog vrha Mount Everesta (8848 metara), piše Slobodna Dalmacija.

Oko 4000 ljudi, prema riječima Polića, to je uspjelo napraviti dosad u svijetu s biciklom, samo četvero biciklom i trčanjem, a ovaj mladić iz Vrgorca bio bi prvi u svijetu koji je to napravio u tjedan dana na oba polja. Uistinu, izazov vrijedan divljenja, pogotovo kad se sami spremate to napraviti bez ikakvih sponzora, ulaganja…

Znači, sve ovisi o vama - oprema, prehrana, fizička i mentalna spremnost. Treba reći da su za ovaj podvig potrebne godine i godine jakih treninga, prepunih fizičkih izazova. Polić već mjesecima svako jutro ustaje u četiri sata i trči, staza mu je uspon uz vrgorski Pčelinjak, a popodne ili predvečer rezervirano je za bicikl, s kojim pređe i do 60 km u jednom treningu. Ovaj poduhvat bit će na dvije lokacije, vožnja biciklom bit će u Vrgorcu, a to će najvjerojatnije biti državna cesta od Oraha do Vrgorca, dok će trčanje biti organizirano u Makarskoj. Polazak će biti s makarske rive, do planinarskog doma Vošac, i tako sedam puta gore-dolje.

Polić je to namjeravao odraditi u zadnjem tjednu veljače, no pomakao je za ožujak, pozorno prati vremenske prilike i želi najbolje vrijeme jer je to izuzetno važno. Ovom prilikom otvorio nam je dušu i ispričao kako se “zarazio” ultra trailom.

- Sportom se bavim otkad znam za sebe, kao mali s obitelji sam radio mnoge teške fizičke poslove u polju. Nije mi bilo ništa teško, jer nam je poljoprivreda davala kruh, kao i mnogima u Orahu. Odmalena sam živahna osoba, koja je uvijek tražila neke izazove i bila željna natjecanja, pogotovo u trčanju. Bio sam neumoran u tome, brz i izdržljiv. Tek kad sam dobio priliku za nešto trenirati, upisao sam se u mali nogomet, pa iako sam bio dobar nisam se puno zadržao u tom sportu. Članarina je bila preskupa, oko 200 kuna, i stariji brat mi je trenirao. Tada se to nije moglo priuštiti, nije tu samo bila članarina već i ostali troškovi - tenisice, trenerka, odlasci na utakmice.

No, onda su krenule Olimpijske igre, uživao sam gledajući atletiku, pronašao sam se u tome i s 12 godina sam se upisao u AK “Sveti Marko” iz Makarske, či ji treneri su dolazili dva do tri puta tjedno u Vrgorac - govori Polić i nastavlja:

- Mislim da sam mogao napraviti vrhunske rezultate u mlađim uzrastima u atletici, ali nije za to bilo ni sluha ni nekih drugih stvari za ozbiljniji rad. Vrgorac je malo začahurena sredina, ljudi kad vas vide vani da trčite, smatraju da trebate potražiti neku pomoć. U konačnici malo ste izvrgnuti podcjenjivanju, da ne kažem ruganjima…

S druge strane, mislim da se i u Gradu, ali i kod ljudi koji su vodili atletiku smatralo da u Vrgorcu neće biti dobrih atletičara, pa se nije puno ulagalo u taj sport. Uglavnom, s vremenom se atletika “gasila”, ali ja nisam odustajao od sporta - istaknuo je Polić.

Internet i vjera u vlastite sposobnosti pomogle su ovom mladiću da i dalje živi svoj san, da se nastavi baviti sportom i da dođe pred životni izazov.

- Iskoristio sam internet jako dobro, stupio sam u kontakte s mnogim trkačima diljem svijeta i na taj način sam dodatno učio, usavršavao se i motivirao, kao i preko YouTubea. No, mnogo toga ovisi o genetskoj podlozi i načinu života. Moja podloga je dobra, rođak mi je proslavljeni košarkaš Nikola Vujičić, a majka mi je u mladim danima imala crni pojas u karateu, otac i ujko su mi hrvatski branitelji, a djed mi je bio ekipni prvak u šahu, te prvak Dalmacije i bivše države na 1500 metara.

Trčao je sa Simom Važićem i imao vrijeme za Olimpijske igre.

- Vjerojatno mnoge zanima kako ja nisam uspio do svoje 18. ili 20. godine napraviti neki veći rezultat. Nisam, jer za kratke staze vam treba dosta vremena, trebate biti kod kuće i imati zatvorenu financijsku konstrukciju, kako biste se posvetili treninzima i odrađivali dva do tri treninga dnevno, a to nije moguće ako radite u polju - kaže Polić.

Zbog toga se, kako kaže, odlučio za ultra trail, gdje po njegovu mišljenju može biti među top deset u svijetu. Ovaj mladić iz Oraha, sela koje daje najslasnije jagode u Hrvatskoj, pozvao je sve da ga prate preko društvenih mreža kako bi znali točno vrijeme Everestinga i bili mu podrška uz stazu, ali i sponzore da mu pomognu u ovom podvigu, gdje će dva puta u tjedan dana pokušati oboriti visinu Mount Everesta.