Svjetski dan zaštite okoliša pod sloganom "Vrijeme je za prirodu"

- Prema recentnim znanstvenim podacima, priroda je sve više ugrožena promjenama namjene zemljišta, poljoprivrednim aktivnostima, pretjeranim iskorištavanjem biljnih i životinjskih resursa, klimatskim promjenama te negativnim utjecajem stranih invazivnih vrsta - ističe Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske.

Očuvanjem močvara može se godišnje uštedjeti i 50 milijardi eura

Naglašava se da gubitak bioraznolikosti i kolaps ekosustava predstavlja jednu od najvećih prijetnji čovječanstvu u sljedećem desetljeću te se stoga svako ulaganje u očuvanje bioraznolikosti višestruko vraća. Primjerice, očuvanje močvarnih područja može uštedjeti više od 50 milijardi eura godišnje osiguravajućim kućama zbog prevencije i ublažavanja posljedica poplava.

U Ministarstvu zaštite okoliša kažu da je na tom tragu donesena i EU-ova "Strategija bioraznolikosti do 2030. - Vraćanje prirode u naše živote", koja će osigurati zaustavljanje negativnih trendova gubitka bioraznolikosti na razini EU-a te će Unija i njezine članice biti predvodnice u očuvanju bioraznolikosti na svjetskoj razini.

U Zelenoj akciji kažu da je 2020. trebala biti važna godina za okoliš, od donošenja Europskog zelenog plana do dogovaranja novih globalnih ciljeva za zaustavljanje gubitka bioraznolikosti u sklopu UN-ove Konvencije o biološkoj raznolikosti. No, dodaju, koronavirus privremeno je pomaknuo fokus s pitanja vezanih za okoliš, unatoč uskoj isprepletenosti pojave sličnih epidemija i uništavanja okoliša. Tvrde i da se otvorio dodatan prostor za lobiranje predstavnicima prljavih industrija, poput onih vezanih za fosilna goriva ili posrnulih avioprijevoznika, da od vlada i međunarodnih organizacija zatraže javni novac, kao i usporavanje predviđenih mjera za prelazak na čišće tehnologije.

Zelena akcija: Suočiti se s problemima, a ne spašavati okolišno destruktivne interese

Zelena akcija zato ističe "hitnost suočavanja s gorućim okolišnim problemima, poput klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, te priliku koju ova kriza predstavlja za ubrzavanje tranzicije prema okolišno i socijalno održivijem društvu, umjesto da je se ponovno koristi za spašavanje okolišno destruktivnih, ali financijski i utjecajno moćnih gospodarskih interesa".

U WWF-u kažu da su pitanja vezana za okoliš posljednjih dana prisutna u javnosti više nego ikada, ali zbog pogodovanja i korupcije u izgradnji vjetroelektrana.

- Nažalost, postoji niz slučajeva koji dodatno degradiraju okoliš, a jedan od njih je iskapanja sedimenta na Dravi, višestruko zaštićenom području, za koje je Ministarstvo izdalo pozitivno rješenje bez potrebe izrade studije utjecaja na okoliš i ekološku mrežu - upozorava WWF.

U Greenpeaceu ističu da su klima i zaštita okoliša danas važniji nego ikad prije jer gospodarsko iskorištavanje prirode kojem svjedočimo može imati pogubne posljedice.

- Tražimo strogu zaštitu barem 30 posto kopnenih i morskih površina u Europi do 2030. kako bismo se obranili od ekoloških katastrofa i sačuvali bioraznolikost. Nema vremena za čekanje. Već danas moramo zaštititi naš planet, prirodu i jedinstvenu floru i faunu jer to je jedini način da osiguramo zdravu budućnost Zemlje - poručuje Greenpeace.