Tisuću zašto, tisuću zato: Zašto 8. ožujka slavimo Dan žena?
- Napisao/la Ljubuški IKS Portal
- Objavljeno u Zanimljivosti
- Ispis
- Pošalji e-mail
Prvi spomeni o proglašenju i slavljenju dana kojima bi se odala počast svim ženama, a ponajprije sufražetkinjama i prvim feministicama, javili su se početkom 20. stoljeća, u doba industrijalizacije i raznih protesta za bolje radne uvjete, zdravstvenu zaštitu i pravo glasa.
Najpoznatiji od njih bio je 8. ožujka 1908. godine kada je petnaest tisuća žena marširalo kroz New York tražeći bolje radne uvjete i pravo glasa. Međunarodni dan žena ustanovljen je dvije godine kasnije na prvoj Međunarodnoj ženskoj konferenciji.
Dan žena kasnije je vezan uz komunističke režime, a u SSSR-u bio je slavljen kao dan herojstva radnica. Danas je državni praznik u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu.
Tridesetih godina prošloga stoljeća prestao se slaviti u mnogim zapadnim zemljama, iako se ponegdje održao običaj poklanjanja cvijeća i čokolade ženama, između ostaloga i u Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj se Dan žena godinama nije slavio, umjesto njega zaživio je Majčin dan. Ipak, zadnjih nekoliko godina ponovo dobiva na popularnosti, čemu svjedoče i mnoge aktivnosti, predavanja i konferencije namijenjene ženama koje se održavaju u ožujku, prenosi kroativ.at.
Dan žena ponovo su popularizirale feministice 60-tih godina prošlog stoljeća, a Ujedinjeni narodi službeno su ga počeli obilježavati 1977. godine.
Važno je napomenuti da Dan žena ne slavi ženski rod sam po sebi već zapravo slavi trud i rad žena u borbi za ravnopravnost među spolovima. Raniji znaci uspješne „pobjede“ bili su dobivanje prava glasa i bolji zdravstveni uvjeti.
U 18. i 19. stoljeću bilo je pokušaja uvođenja prava glasa za žene, no većinom su propali nakon nekog vremena ili bili ograničeni na vrlo mala područja i skupine žena (obrtnice, udovice i slično). Novi Zeland prva je od danas postojećih država na svijetu koja je omogućila ženama pravo glasa 1893. godine. Austrijanke su pravo glasa dobile 1918. godine, a Hrvatice 1945. godine. Zanimljivo je napomenuti da žene koje žive u švicarskom kantonu Appenzell Innerrhoden na lokalnim izborima mogu glasati tek od 1991. iako je Švicarska ženama službeno dala pravo glasa dvadeset godina prije toga.
