Hercegovačka špilja: Hladan vjetar koji uvijek puše dao joj je mitski status [foto]

Ivo Lučić, novinar, publicist i stručnjak u poznavanju krša i njegov danas pokojni brat Andrija izgubili su bitku, bez obzira na to što su u razdoblju nakon rata najzaslužniji u prepoznavanju značenja Vjetrenice na globalnoj razini. Međutim, globalna “pošast” zvana turizam zapravo je Vjetrenicu pozicionirala kao svjetsku destinaciju.

Napisi renomiranih medija svrstavaju Hercegovinu među top svjetske destinacije. Brojni posjetitelji, dakako, posjete špilju Vjetrenicu koja je dobila ime po jakom i hladnom vjeru koji puše iz njezine unutrašnjosti prema ulazu što je svojevrstan šok za posjetitelje. Unutarnja temperatura u špilji je 11,4 stupnja Celzijevih. Činjenica da usred hercegovačkih paklenih vrućina postoji oaza s hladnim vjetrom pribavila je špilji gotovo mitski status.

– U Vjetrenici je temperatura uvijek ista, a kad vanjske temperature prelaze 25 stupnjeva Celzijevih, zbog velike razlike u temperaturi i tlakovima puše jak vjetar iz špilje prema ulazu. Iznad nas je 30 metara brda, špilja je preko “dimnjaka”, pukotina, povezana je s vanjskim prostorom i ima gore neki izlaz. Topli zrak ulazi odozgo, hladi se, i pod tlakom ide vani, na ulaz špilje. Najjači vjetar je u najužim dijelovima špilje – pojašnjava Nikša Vuletić, ravnatelj Javnog poduzeća Vjetrenica d.o.o.

Podsjećaju na nadgrobne spomenike

Kosti pantere, stare više tisuća godina, kao i kosti špiljskog medvjeda pronađene su prije nekoliko desetljeća u Vjetrenici. Kostur pantere pronašli su speleolozi iz Walesa 1968. i on se čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Budući da je vlaga gotovo stopostotna, u špilji je samo jedno mjesto koje je prilično suho i na kojem nema vjetra. Baš na tom mjestu pronađeni su ostaci keramike, što znači da su ljudi mogli obitavati u špilji samo na tome mjestu.

– Tipična prapovijesna špilja, dodaje ravnatelj i vodi nas dalje u dubinu špilje u kojoj živi 200-tinjak životinjskih vrsta, uključujući čovječju ribicu.

“Za sada je”, kaže ravnatelj, “istraženo više od 7,5 kilometara špilje, njezinih kanala, a ukupna dužina puno je veća. Jedan od kanala ide prema Šipanu, prema moru, a treći na sjever, prema Popovu polju. To je donja Vjetrenica, spušta se 300 metara prema Popovu polju i završava vrelom vode Lukavac s kristalno čistom vodom, to je ogromna kaverna koja završava u Polju. Samo ronioci mogu blizu toga izvora, ali ne mogu unutra jer je ulaz vrlo uzak”.

Dok idemo dalje, oko nas svjetlucaju kristali kalcita. Ravnatelj pokazuje “pjate” ili kamenice nastale oblikovanjem vode i kalicijeva karbonata. Kamenice su duboke pola metra, ali igrom svjetla stvara se iluzija da je riječ o dubokim jezercima. U jednoj kamenici, na kraju staze otvorene za turiste, živi i čovječja ribica.

– Donesena je u kamenicu iz špiljskih kanala kako bi je posjetitelji mogli vidjeti. Ona je reprezentativan primjerak špiljske faune. Ovdje u kamenici živi kao u prirodnom ambijentu, a može živjeti više od 70 godina. Zabranjeno je fotografiranje, dodaje ravnatelj JP-a Vjetrenica te potom pokazuje “Tursko groblje”, “Hajdučki stol”, itd.

Naime, prije 200-tinjak godina ovim je područjem upravljao je beg Rizvanbegović kojega su prirodni spomenici u špilji podsjećali na nišane, muslimanske nadgrobne spomenike, pa je taj lokalitet u špilji nazvan „Tursko groblje“. Hajdučki stol su, pak, napravili bjegunci koji su se skrivali u špilji. Zapisi o Hajdučkom stolu očuvani su čak i u dubrovačkim arhivima.

Duboko u špilji mogu se vidjeti i “grafiti”. Prije stotinjak godina, kada nije bilo razvijene svijesti o prirodnoj baštini, neki su pojedinci čak ostavljali svoje inicijale i datum posjeta špilji, ponekad odlamali stalaktite i stalagmite.

S 500 na 13.000 posjetitelja

Pa ipak, zbog bogatstva špiljske faune, odnosno životinjskog svijeta, Vjetrenica je od 2004. kandidirana za preliminarni popis svjetske baštine UNESCO-a za što je najzaslužniji novinar Ivo Lučić. UNESCO je broj posjetitelja ograničio na 200 dnevno.

Stvarni broj posjetitelja daleko je od te brojke, ali iz godine u godinu raste. Tako se, primjerice, broj posjetitelja u Vjetrenici 2009. kretao oko 500, godinu poslije 1,5 tisuća. Prošle godine Vjetrenicu je posjetilo više od 13 tisuća školaraca i turista, a ove se godine očekuje rekordnih 20 tisuća.

Vjetrenicu najviše posjećuju đaci, osnovnoškolci i srednjoškolci iz BiH, Dubrovčani, strani turisti i u posljednje vrijeme biciklisti iz cijeloga svijeta te bogati šmekeri koji “otkrivaju neotkriveno”. Svi je oni obilaze uz pomoć stručnih vodiča, a obilazak traje oko 45 minuta. Vjetrenica je postala mjesto koje se mora vidjeti i doživjeti.

Popularnosti Hercegovine svakako je doprinijela i biciklistička staza nazvana Ćiro, po vlaku na uskotračnoj prugi.

Staza je duga 250 km, a ide od Konavala, prelazi granicu između RH i BiH, onda preko Ivanice, nastavlja se trasom, asfaltiranom i neasfaltiranom, po kojoj je nekoć prometovao Ćiro i završava u Mostaru. Sve je naime krenulo prekograničnom suradnjom Konavala, Čapljine, Neuma, Mostara, Ravnog i Trebinja. Kad su se uključili biciklistički klubovi i kada je održana promocija samog projekta Ćirine staze iz 2015. – mnogi su bili oduševljeni.

– I prije nego što je staza deklarirana kao biciklistička staza, počeli smo raditi. Dobro je što postoje dva smještajna objekta, u Zavali i u Ravnom, tako da možemo kombinirati naše ture po biciklističkoj stazi Ćiro i stazi koja se od Ravnog odvaja i ide prema Pelješcu i Korčuli, priča Tomislav Ćorić, vlasnik agencije Epic Croatia. On je najzaslužniji za promociju Ćirine staze. Cijela priča, dakako, ima veliku važnost za hrvatsku Općinu Ravno.

– Sada imamo problem smještaja, porastao je interes za Ravno, Vjetrenicu i biciklističku stazu, ali nema dovoljno smještaja. Potrebna je obnova starih kuća kako bi se svi posjetitelji mogli smjestiti, kaže načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović.

A da je Hercegovina, a time i Vjetrenica, postala dio globalne turističke priče, dokaz je i činjenica što je Lonely Planet, najutjecajniji turistički portal i izdavač, svrstao Hercegovinu među deset najpoželjnijih mjesta za posjet. Lonely Planet preporučuje upravo špilju Vjetrenicu i Ćirinu biciklističku stazu.