Papa Franjo: Ne smije se koristiti religiju za opravdanje nasilja

Papa Franjo treći dan boravka na Madagaskaru, 8. rujna započeo je služenjem mise i molitvom Anđeo Gospodnji na polju Soamandrakizaj, na istom mjestu gdje se večer prije održavalo molitveno bdijenje s mladima.

“Kršćanin ne može stajati sklopljenih ruku pred siromaštvom i bijedom”, rekao je Papa Franjo u propovijedi tijekom mise na kojoj je sudjelovalo milijun ljudi i istaknuo kako valja suzbijati idolopoklonstva moći, karijere i novca. “Veliki broj muškaraca i žena, mladih i djece, trpi jer su lišeni svega. To nije u Božjem planu.”

Istaknuo je kako se ne smije koristiti religiju za opravdanje nasilja, terorizma, potlačivanja, izgnanstava pa čak i ubojstava. “Ne smije se manipulirati Evanđeljem za žalosna ograničenja. Potrebno je graditi povijest bratsva i solidarnosti, poštivajući i zemlju sa svim njezinim darovima. Osudio je sebičnost i nemoralna sredstva te primjetio kako je teško slijediti Gospodina kad se poistovjećuje Božje kraljevstvo s vlastitim interesima i čarom nekih ideologija. Kršćanska vjera nadilazi klanove i rodbinske veze. Treba pod svaku cijenu suzbijati protekcionizam, klijentelizam i korupciju.”

Tko nije u stanju vidjeti u drugome brata, suosjećati s njime i shvatiti njegovo stanje neovisno od njegovog obiteljskog, kulturnog i društvenog podrijetla ne može biti Isusov učenik.”

“Novi život što nam ga nudi Isus nije nipošto ugodan. On postaje skandalozna nepravda za one koji vjeruju da se kraljevstvo nebesko može ograničiti samo na krvne veze, na pripadnost nekoj određenoj skupini, kulturi ili klanu.”

Prije molitve Anđeo Gospodnji zaželio je mir i nadu narodu Madagaskara te molio Gospodina da mu Bog naplati i blagoslovi. Obraćajući se Mariji, čiji rođendan Crkva danas slavi, a narod Madagaskara časti kao Majku i Zaštitnicu, Papa je molio da ga uvijek prati na putu mira i nade.

Nakon ručka u nuncijaturi u Antananarivu papa Franjo pohodio je humanitarnu zajednicu Akamasoa – Dobri prijatelj, koju je u siječnju 1990. utemeljio misionar lazarist Pedro (Peter) Opeka, Argentinac slovenskoga podrijetla.

Akamasoa danas obuhvaća 18 sela, među kojima je i Koruško selo izgrađeno prilozima iz Austrije, četiri tisuće ciglenih kuća, šest klinika, tri bolnice i četiri rodilišta. Više desetaka tisuća ljudi dobilo je krov nad glavom, a mnogo više njih više ne živi na smetlištima. Opeka je otvorio više tisuća radnih mjesta, deseci tisuća djece dobili su mogućnost školovanja, a osim škola uredio je i igrališta. Preko Zajednice Akamasoa sada skrbi za više od 23.000 osoba. Opeka je više puta nominiran za Nobelovu nagradu za mir.

Pedro Opeka rođen je u San Martinu u Buenos Airesu 29. lipnja 1948. u obitelji slovenskih doseljenika. U novicijat lazarista ušao je godine 1966. u San Miguelu (Argentina), a teologiju je studirao na Bogoslovnom fakultetu u Ljubljani i Katoličkom sveučilištu u Parizu. Za svećenika je zaređen u Lujanu, u Argentini 1975.

Otac Opeka bio je jedan od moderatora na susretu sa Svetim Ocem u dvorani koju je ispunilo oko 8000 ponajviše mladih, koji su ga oduševljeno pozdravljali pljeskom i pjesmom, prenosi Vatican News.

Ovaj je grad prelijep jer pokazuje da Bog čuje vapaj siromašnih, rekao je Papa i istaknuo da se u Akamasoi krik siromašnih pretvorio u pjesmu nade. „Svaki kut zgrade ovoga naselja, svaka škola i klinika je pjesma nade koja se suprotstavlja svakom fatalizmu“, poručio je Papa.

Pater Pedro papu Franju dočekao je zagrljajem gotovo kao staroga poznanika, a Papa je zatim na francuskom jeziku ispričao kako je Opeka od 1965. do 1968. bio njegov učenik na teološkom fakultetu u Argentini. „Nije baš rado učio“, našalio se Papa, „ali je volio raditi“.

Na Madagaskar je otac Pedro na kraće vrijeme prvi puta otišao 1970., a potom nakon ređenja. No, pohod svetog pape Ivana Pavla II. Madagaskaru 1989. potaknuo ga je da se siromasima posveti na drugi način. Tako je otišao u glavni grad Antananarivo, te se počeo brinuti za beskućnike i one koji su živjeli na smetlištu. Deset godina kasnije osniva zajednicu Akamasoa a danas ga mnogi smatraju nasljednikom Majke Terezije.

Akamasoa je plod dugogodišnjega napornoga rada i žive vjere. Vjere koja se pokazuje u konkretnim djelima, koja dopušta da se vidi nada i ondje gdje se nailazi na kobnu sudbinu; vjere koja otkriva život i tamo gdje mnogi proriču smrt i razaranje, rekao je Papa.

Prve obitelji koje su gradile Akamasou priskrbile su si ogromno blago od spremnosti za djelovanje, disciplinu, pravednost i poštovanje prema sebi i drugima, koje sada mogu prenijeti mladima, rekao je Papa. Posebno je pohvalio dimenziju zajedništva tako življene vjere. „Vi ste shvatili da je Božji san ne samo osobni napredak već prije svega zajedničarski; da ne postoji gore ropstvo – na što nas je podsjetio pater Pedro – od onoga u kojem svatko živi za sebe, poručio je Papa stanovnicima grada Dobroga prijatelja.

Mlade je pozvao da ne podliježu kušnjama lakoga života ili samodostatnosti nego služe svojoj braći. Tada Akamasoa ne samo da će biti uzor budućim naraštajima već i polazišna točka Bogom nadahnutoga djela, istaknuo je Papa. Zahvalio je Opeki i prijateljima Akamasoe za njihovo proročko svjedočanstvo koje rađa nadu, prenosi Vatican News.

Papa se zatim u kamenolomu Mahatzana u sklopu Akamasoe pomolio s radnicima. Tako su molili za sve koji se bave teškim fizičkim radom – „Nemojte toliko istrošiti tijelo da izgubite sposobnost nježno pomilovati svoju djecu i igrati se s njima“, savjetovao im je Papa, istaknuvši da bi rad morao radnicima i njihovim obiteljima osigurati život dostojan čovjeka.

U molitvi je bilo riječi i o primjerenim plaćama koje bi trebali davati poduzetnici i menadžeri, o ukidanju dječjeg rada kao i nužnosti solidarnih odnosima među radnicima. Papa je također istaknuo da bi radnici trebali „na konstruktivne načine ostvarivati svoja prava“.

Poslijednja izmjena danaSrijeda, 11 Rujan 2019 09:35
 
index Instagram400x230 youtube