U Ljubuškom održano predavanje o novim tehnologijama u sakupljanju pčelinjeg otrova

Predavanje je održao Tvrtko Matijević, 29-godišnji magistar inženjer agronomije koji je uspio proizvesti pčelinji otrov najveće kvalitete u svijetu te je ljubuškim pčelarima danas prezentirao „Nove tehnologije u sakupljanju pčelinjeg otrova“.

Nakon stručnog predavanja, svi su otišli u pčelinjak gdje je organiziran i praktični dio, gdje je Matijević demonstrirao tehniku skupljanja otrova uz pomoć posebnih uređaja.

„Uvijek volim održati dio u samoj predavaonici o tome kako smo krenuli, kako je sve to išlo, a onda odemo na pčelinjak gdje se ljudima pokaže kako to izgleda, gdje mogu imati dodir sa pčelinjim otrovom“, rekao nam je Matijević.

Riječ je o ambicioznom mladiću, dao se u proces proizvodnje pčelinjeg otrova te je nakon brojnih pokušaja uspio razviti proizvod zahvaljujući kojem uspijevaju izvući visokokvalitetan otrov iz pčela.

Riječ je o uređaju gdje se otrov skuplja elektroaparatom koji se sastoji od rama sa žicama ispod kojih se nalazi staklena ploča. Kada pčela dođe u kontakt sa žicama, električni impuls aktivira žalac s kojeg otrov pada na staklenu ploču. Nakon što se osuši, sakuplja se struganjem.

Njegovom metodom uspjeva se izvući otrov koji u sebi ima i do 70 posto melitina. Riječ je o proteinu koji se nalazi u pčelinjem otrovu, a koji prema određenim istraživanjima može zaustaviti rast tumora.

"Ako pogledate na stranicama gdje se prodaje pčelinji otrov, vidjeti ćete žuti ili smeđi otrov, a mi smo dobili bijeli otrov. On je bezbojan. Njihov ima od 30 do 55 posto meletina. Naš otrov zasada ima 70 posto meletina i svima u svijetu polako postaje jasno tko smo i što smo. Tržište nas čeka“, kaže Matijević.

Matijević je na predavanju iznio i zanimljiv podatak kako je on imao namjeru krenuti u istraživanja u Hrvatskoj da se vidi može li se pčelinji otrov koristiti protiv koronavirusa. Nažalost, naišao je na podsmijeh, a kasnije su se Kinezi dali u taj posao i napravili su vrlo uspješno istraživanje.

Prema najnovijim istraživanjima Međunarodnog centra za praćenje virusa, na Sveučilištu John Hopkins iz Baltimorea u SAD-u, u koje su bili uključeni i znanstvenici iz provincije Hubei iz Kine, a kasnije su se pridružili i znanstvenici referentnog centra za COVID-19 iz Nizozemske, došlo do zaključka da pčelinji otrov, kojem su pčelari izloženi svakodnevnim ubodima, štiti od koronavirusa.

„Ljudima koji su u Hrvatskoj imali priliku to raditi prije svih, sada može biti krivo“, kaže Matijević.

Osim što bi mogao u budućnosti biti i sredstvo borbe protiv koronavirusa, pčelinji otrov danas koriste mnogi sportaši.

Kako je Matijević istaknuo na predavanju, pčelinji otrov se konzumira preko krema i povećava mikrocirkulaciju krvi za 200 puta.

Sportaši koriste kreme s pčelinjim otrovom jer im daju snagu.

Kada mišići više ne mogu, kada se istroše 100 posto, uz pčelinji otrov može se dodati još 20 do 30 posto snage, slikovito objašnjava Matijević.

„A nije zabranjen kao doping sredstvo, sve je prirodno“, dodaje.

Cijena grama otrova ovisi o tržištu, Matijević kaže kako ista može varirati od 10 dolara pa do 20-25 eura.

„Važno je i koliko ste spremni raditi. Imam pčelare koji su sa 70 košnica izvukli 700 grama otrova, a imam i jednog pčelara koji je skupio 7 grama. Ovaj što je skupio 7 grama je skupio jednom i njemu je to bilo dosta. Ovaj koji je skupio 700 grama, on je išao svakih sedam dana na košnice. Skupljao je pčelinji otrov i njemu je to bilo rentabilno, on je u jednoj sezoni zaradio 14 tisuća eura i njemu je to super…“, objasnio je Matijević.

Pomalo razočarano je istaknuo kako ima i pčelara koji mu kažu kako im se „ne da ujutro ići vaditi otrov jer tada idu na kavu“.

Mariofil Rupčić, predsjednik Udruge pčelara Kadulja iz Ljubuškog za Radio Ljubuški je nakon predavanja  rekao kako je ovo jedan novi vid proizvodnje u pčelarstvu. Uz med, propolis i matičnu mliječ, ljubuški pčelari bi svoju šansu mogli naći i u proizvodnji pčelinjeg otrova.

„Mislim da ima šansu, posebno kod nas u Hercegovini gdje jer se pčela ranije razvija. Nadam se da će zaživjeti. Znamo da je pčelarstvo samo po sebi lijepo i dobro zanimanje, ponekad i vrlo prihodovno. Vidjeti ćemo koliko se tko bude mogao uklopiti sa vlastitim sredstvima i nabaviti opremu...“

Osvrnuo se i na teoriju kako pčelinji otrov može spriječiti koronu. „Možda u i tom pogledu nađemo svoje mjesto u zaštiti ljudi i zaštiti života čovjeka“, rekao je.

Današnje predavanje je održano u sklopu projekta “Farma II“ kojeg financiraju USAID i Švedska vlada.

Voditelj Dobro Zovko kaže kako su pored predavanja i današnje prezentacije, zaokružili projekt sa izdavanjem časopisa Pčela u kojem u svakom novom broju predstavljaju jednu autohtonu medonosnu biljku koja je specifična za područje Hercegovine.

Pored toga, u sklopu projekta će organizirati studijsko putovanje te će dobivenim sredstvima opremiti svoje urede.

"Nastojimo što više animirati stručnjake i zaljubljenike u pčelarstvo da svoje znanje prenose mlađim generacijama. Trazimo i podršku lokalnih općinskih institucija koje se malo više trebaju angažirati da dobijemo što više mladih pčelara jer budućnost je u pčelarstvu enormna i potencijal je enorman“, kaže nam Zovko.