Agronom Branko Rogić o tome kakvo je stanje u ljubuškim vinogradima
- Napisao/la mr.sc. Branko Rogić | Radisici portal
- Objavljeno u Ljubuški
- Ispis
- Pošalji e-mail
Evo nas pri završetku agrotehničkih i ampelotehničkih zahvata u vinogradu, odnosno završava se zadnje tzv. plavo prskanje u vinogradu sa ciljem što dužeg zadržavanja zdrave lisne mase radi bolje kvalitete grožđa, a kasnije i boljeg dozrijevanja mladice vinove loze.
Prošla 2018. godina kao i ova su slične po tome što su bile zahtjevne u pogledu zaštite od peronospore. Posebno se to odnosi na položaje vinograda u nizinama u blizini vodotoka gdje su i uvjeti za peronosporu veći. Ova 2019. godina je slična po svemu u odnosu na 2018. godinu.
U ovoj godini zbog hladnijeg perioda u prvom djelu svibnja se usporila primarna zaraza, ali ne i prekinula uz velike količine oborina. To se nastavilo sa porastom temperatura i velikog isparavanja u lipnju te zbog dviju kiša u srpnju te se nastavilo sve do kolovoza. Od travnja pa sve do kolovoza imali smo prvo primarnu, pa kasnije i sekundarnu zarazu peronospore.
Vinogradi koji su provodili detaljniju zaštitu su i očuvali grožđe kao i potrebnu lisnu masu, bilo da se radilo o kontaktnim sredstvima (svakih 7 dana zaštita) ili sa sistemicima (svakih 10-12 dana). Broj prskanja ovisno o položaju, opterećenju i sortimentu se kretao ukupno od šest do trinaest prskanja.
Izgleda da su ove godine bili manji uvjeti za pepelnicu u odnosu na prošlu 2018. godinu.
Još 1937. godine Ljubuški je imao Antiperonospornu službu tj. mjerenje temperature i količine oborina da bi po Millerovoj formuli izračunali početak inkubacije i fruktifikacije peronospore. Danas se uglavnom zaštita provodi empirijski (na osnovu vlastitog iskustva) jer vinogradi se jako međusobno razlikuju što ovisi od niza čimbenika.
Ove godine berba će kasniti za nekih 10 dana uvjetovano vremenskim prilikama iz svibnja. Osim toga, na nekim vinogradima sam primjetio pojavu osipanja cvatova u doba cvatnje zbog loših vremenskih neprilika u svibnju.
Na našim autohtonim sortama bilo je i osipanje cvjetova zbog prebujnosti čokota, odnosno u doba cvatnje bio je bujan rast čokota. Druga pojava je bila pojačano žutilo čokota zbog nedostatka sunčeva svjetla u svibnju, ili pak kloroze zbog nedostaka mikrolemenata –željeza ili magnezija.
Na kraju, ipak možemo očekivati prosječne prinose uz prosječnu kvalitetu grožđa u ovoj ipak zahtjevnoj vinogradarskoj godini, zaključuje Rogić.
