Stručnjaci: Koje su kritične točke u BiH, mogu li građevine podnijeti jače potrese?
- Napisao/la Ljubuški IKS Portal
- Objavljeno u In medias res
- Ispis
- Pošalji e-mail
Nakon razornog potresa koji je prije nekoliko dana pogodio Hrvatsku, a koji se osjetio i puno šire, postavlja se pitanje čeka li nas sličan scenarij u BiH.
Prijete li nam potresi, mogu li se predvidjeti i koliko su građevinski objekti u BIH sigurni, odnosno mogu li izdržati velike potrese…
Seizmolozi u BiH suglasni su da mjesta strahu nema u predstojećem razdoblju, a pojasnili su i koje su najkritičnije točke u BiH. Najveću vjerojatnost za pojavom jačeg potresu u BiH, navode na stranici FHMZ-a imaju južna Hercegovina i područje Banje Luke.
Istaknuli su i da je BiH poprilično aktivno područje u ovom dijelu Europe jer su potresi manjih magnituda i jačina koje bilježe instrumenti gotovo svakodnevni, a ljudi ih često i ne osjete. Godišnje se javi desetak nešto jačih potresa koji mogu uzrokovati manju materijalnu štetu.
– Potresi su inače vrlo autonomni i pojava potresa na nekom području ne treba značiti i pojavu na nekom drugom području jer te pojave nisu povezane – istaknuli su seizmolozi.
Potres se može predvidjeti statistički i može se prognozirati da će na određenom području u sljedećih sto godina biti određen broj potresa određene jačine, no vrijeme, sat, dan i lokacija se ne mogu predvidjeti.
Mnogi su pokušavali to predvidjeti, potrošeni su silni novci, naročito su Amerikanci i Japanci pokušavali predvidjeti buduće potrese, ali nisu uspjeli. Radi se o kompleksnim pojavama unutar Zemljine kore, i ne postoji neki fizikalni model koji bi to objasnio.
– Teritorij BiH spada u seizmički relativno aktivnu zonu. Generalno gledano, ovo područje je tektonski vezano za veliki rasjed Zemljine kore koji od sjeverne Indije (Himalaji) preko teritorije Irana, Turske i Grčke (istočni Mediteran) te južnim dijelom teritorija skreće ka sjeverozapadu. Pored ovog globalnog rasjeda postoji nekoliko značajnih regionalnih rasjeda (bugojanski, višegradski, neretvanski, banjalučki).
Duž svih ovih rasjeda mogu se generirati potresi razorne jačine. Iako je vrlo nezahvalno davati “prognozu” seizmičkih događanja za bilo koji teritorij, na osnovi instrumentalnih podataka (kataloga), primjenjujući matematičko-fizikalni model seizmičnosti, došlo se do zaključka da se u sljedećih 50 godina na teritoriju BiH mogu očekivati potresi maksimalnog intenziteta do VII stupnjeva Merkalijeve skale. Potresi tog intenziteta izazivaju materijalna oštećenja na građevinskim objektima, uglavnom bez ljudskih žrtava. Međutim, za vremenski period od 100 i više godina, prema ovim prognozama, može doći do razornih potresa u jugoistočnom i sjeverozapadnom dijelu BiH (područje Trebinja, Neuma, Banje Luke i planine Treskavice) koji mogu izazvati ogromne materijalne štete na građevinskim objektima i odnijeti mnogo ljudskih života – pojašnjeno je na internet stranici Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Osim toga, na području planine Treskavice (koja je zbog toga i dobila ime), registrirana je epicentralna zona vrlo snažnih potresa. Na svim ovim područjima, prema povijesnoj arhivi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, javljali su se potresi magnitude veće od 3,0 Richtera ili više od V stupnjeva Merkalijeve skale u epicentru. Također, na teritorijima Dubrovnika, Makarske, Knina i Crne Gore javljaju se potresi razorne snage koji mogu imati značajan učinak i na teritorij BiH.
– Na teritoriju BiH gotovo svakodnevno se javljaju, u prosjeku, tri potresa intenziteta manjeg od III stupnja Merkalijeve ljestvice, koje registriraju samo instrumenti. Snažniji potresi su relativno rijetki. Dubina hipocentra se kreće od 4 do 30 km. Od tog broja, svake godine bude desetak potresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti materijalnu štetu na građevinskim objektima. Od 1900. godine, od kada se na ovom području potresi instrumentalno registriraju zabilježeno je 1084 potresa čija magnituda je bila više od 3,0 po Richteru ili intenzitet veći od V stupnjeva Merkalijeve ljestvice, odnosno to su potres koji su izazvali materijalne štete ili su odnijeli ljudske živote – istaknuto je na stranici.
A koliko su građevinski objekti u Bosni i Hercegovini sposobni podnijeti jačinu potresa od 6,3 stupnja po Richteru, kakav je bio u Hrvatskoj, objasnio je ministar prostornog uređenja u Vladi Županije Sarajevo, arhitekt Faruk Kapidžić.
– Kada bismo, ne daj Bože, doživjeli potres te jačine, situacija bi bila slična kao u Hrvatskoj, a posebno bi stradali objekti izgrađeni za vrijeme Austro-ugarske. Kod nas ljudi prave kuće bez konzultacije sa strukom i i naravno da bi takve gradnje kobno završile pod silinom potresa. Nove gradnje, koje su izgrađene uz prisustvo struke, sposobne su podnijeti veće potrese ili bi eventualno nastale pukotine. Objekti izgrađeni poslije rata, pod kontrolom struke, sposobni su podnijeti potres od devet stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici– pojasnio je Kapidžić.