Logo
Ispiši ovu stranicu

Klimatske promjene: Delta Neretve, skupa s Pločama i Metkovićem nestati će pod morem!?

Klimatske promjene: Delta Neretve, skupa s Pločama i Metkovićem nestati će pod morem!?

Američki znanstvenici koji su 2015. već predvidjeli uništenje Jadrana i oceana, sada dokazuju da će s obala morati bježati tripu više ljudi!

Prije desetak godina najoptimističnija varijanta rasta razine mora što ju je predviđao UN-ov IPCC bio je još uvijek tek samo nekoliko centimetara, jednoznamenkasta brojka. Danas UN-ovo tijelo računa da će to biti 2,1 metara do kraja stoljeća uz globalno zagrijavanje klime od 3°C. I još uvijek nije riječ o prosječnom stavu znanstvenika, nego tek o najnižim brojkama o kojih se sa sigurnosti mogu složiti svi klimatolozi i centri za relevantne znanosti diljem svijeta.

Znanstvenici oko Jamesa Hansena, koji je kao direktor Goddardovog instituta u NASA-i godinama ratovao protiv Georgea W. Busha, pri čemu mu je predsjednik preko svojih ljudi čak zabranjivao da istupa u javnost, danas sa sigurnošću govori o tome da čovječanstvo do kraja stoljeća treba očekivati rast razine mora od 2,3 metara po svakom stupnju zatopljenja više.

Ako bi zatopljenje svjetske klime uslijed čovjekovog zagađenja ugljičnim dioksidom do 2100. godine bilo 3°C, to bi onda za sobom povuklo rast razine mora od 6,9 metara. Kakav god rast razine mora bio, nekoliko stvari je sigurno. Prvo to da će ga biti. Drugo, čak i da čovječanstvo ovog trenutka prestane zagađivati planet spaljivanjem ugljena, plina i nafte, te krčenjem šuma, i tada bismo imali znatan rast mora, poplave i zbjegove.

Treće, more je od 1900. do 2016. godine poraslo za između 16 i 21 centimetara, kako gdje, a samo od 1993. do 2017. poraslo je za čak 7,5 centimetara. Najnovije istraživanje objavljeno na ovu temu u Nature Communications kaže da, koliko god da more bude raslo uslijed globalnog zagrijavanja i otapanja leda na Zemlji, broj milijuna ljudi koji će morati bježati bit će puno veći nego što se do sada smatralo.

More će rasti do 10 metara

Sott Kulp i Benjamin Strauss s Princetona tako navode da na nadmorskim visinama do jednog metra diljem svijeta danas živi 250 milijuna ljudi, a da do nadmorske razine od 10 metara živi čak jedna milijarda. Njih dvojica računali su scenarij po kojem bi se svijet do 2100. godine zagrijao za "samo" 2°C, što je nekakav cilj za zaustavljanje zagrijavanja atmosfere a da ne ode baš cijeli svijet kvragu, te su uzeli i to da bi u takvom svijetu more poraslo za dva metra. Očito je o čemu je riječ; počeli su računati koliko bi ljudi moralo seliti čak i ako bi se ostvarila manje ambiciozna varijanta UN-ovih klimatskih ciljeva. Rezultat njihovog istraživanja je da će u tom slučaju do 2050. godine pred morem morati bježati najmanje 150 milijuna ljudi, odnosno čak triput više nego što se do sada smatralo da bi se moglo dogoditi. Sjećamo li se izbjegličke krize s Bliskog istoka prema Europi 2015. i 2016.? Tada je u pokretu bio samo jedan milijun ljudi...

Ovo istraživanje sada u kalkulaciju je uzelo puno preciznije satelitske modele tla i, naročito, to da će ljudi u obalnim područjima, kako doba klimatskih promjena bude prolazilo godinu za godinom, trpjeti sve gore ekstremne plime; zbog oluja ili bilo kojeg drugog prirodnog razloga. Pritom porast razine mora nije i jedino od čega će ljudi bježati. Tu su još suše, glad, ekstremne vrućine, ratovi za resurse, etnički sukobi, poplave... Što se razine mora tiče, brojke iz istraživanja znanstvenika s Princetona su neumoljive. I u ovoj priči Hrvatska prolazi posebno loše; ne baš kao Bangladeš, Vijetnam ili Nizozemska, ali toliko loše da je naša zemlja označena tako da se, uz ovakve brojke ekstremnih udara plima ionako naraslog mora u budućnosti, očekuje čak šest puta više ljudi kojima će Jadransko more poplaviti domove i koji će zbog toga morati bježati na suho.

U totalnim brojkama govorimo o tome da će za 30 godina s hrvatskog dijela Jadrana morati bježati oko 100.000 stanovnika čiji domovi, čak i ako neće biti direktno potopljeni, a mnogi zapravo i hoće jer porast mora od dva metra je užasno puno, onda će im plime i oluje činiti život nepodnošljivim u stvarnosti u kojoj će se naći na nekoliko desetaka centimetara iznad mora. Iz studije je zanimljivo primijetiti još nešto. Autori su Scott Kulp i Benjamin Strauss. Expressov je zaključak da su, zbog političke stvarnosti velikih sila pri UN-u, oni bili prisiljeni napraviti izračun za scenarij pri kojem se Zemlja zagrijava samo 2°C do 2100. i da to znači rast mora od dva metra. Prvo što je James Hansen, kao jedan od najvećih klimatologa današnjice, usto znanstvenik s dokazanim integritetom iz borbe protiv pro-naftaške administracije Georgea W. Busha, naprosto utvrdio da je riječ o 2,3 metara po metru. A kako znamo da je činjenica i to da smo danas na putu zagrijavanja od najmanje 3°C, osim ako čovječanstvo ne učini nešto radikalno, jasno je i to da je riječ zapravo o tome da nam prijeti sedam metara 2100., recimo da bi to bilo upola toliko do 2050. godine.

Ako netko još ne vjeruje, onda treba znati da su autori ove studije, Kulp i Strauss s Princetona, još 2015. dokazivali da Zemlji prijeti takvo otapanje Arktika, Antarktike, Grenlanda i glečera da ćemo uz ovakvo ponašanje s industrijskim zagađenjem do 2100. godine prouzročiti rast razine mora od između 4,3 i 9,9 metara. O tome je Express opširno pisao u nekoliko navrata posljednjih nekoliko godina, zadnji put u kolovozu 2018. Njihovo istraživanje 2015. godine objavio je PNAS i s tim podacima Express je otada objavljivao niz grafika pomoću Google Eartha koje prikazuju na što će nalikovati i u koliko mjeri će stradati Zadar, Trogir i dolina Neretve među prvima i najgore, a zatim do koje će mjere biti devastirani, skoro potpuno uništeni Rijeka, Split, Dubrovnik, otoci svi redom... Ta znanstvena studija u četiri godine koje su prošle u međuvremenu, pokazala se do danas zabrinjavajuće točnom, koliko god je u doba objave djelovala katastrofično.

Prema njihovim podacima, delta Neretve, skupa s Pločama i Metkovićem, nestati pod morem, a da će na tom mjestu zjapiti zaljev do duboko u BiH, zapravo do pola puta do Mostara.

Poslijednja izmjena danaČetvrtak, 31 Listopad 2019 13:10
Sva prava pridržana © www.iks-portal.info 2019. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!