Ljubušak na čelu Sveučilišta u Zagrebu: Naša misija je da pomaže u razvoju svih hrvatskih sveučilišta, a posebno Sveučilištu u Mostaru

- Akademsku godinu 2019./2020. na Sveučilištu u Zagrebu obilježila je pandemija bolesti Covid-19, prijelaz na nastavu na daljinu, kao i potresi koji su oštetili infrastrukturu mnogih naših sastavnica. Ipak, uspješno smo odgovorili svim tim izazovima. Nastava na svim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu izvodila se klasično, hibridno ili na daljinu. Dekani svih fakulteta su u skladu s preporukama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i smjernicama rektora o provedbi nastave te prema potrebama specifičnih struka i programa samostalno odredili modele nastave, a u skladu s akreditiranim načinom izvođenja. U ovoj godini Sveučilište u Zagrebu zadržalo je vrlo dobar rang, između 401. i 500. mjesta, na prestižnoj Šangajskoj listi sveučilišta u svijetu, a sličan rezultat, na temelju do sada objavljenih znanstvenih radova, očekujemo i u 2021. godini. Izazovnim vremenima kao što su ova najbolje je prkositi znanjem i željom za svakodnevnim učenjem i usvajanjem novih znanja i vještina.

Mogućnosti, stečene kompetencije nakon kvalitetnog obrazovanja su velike. Koliko su studenti po završenom obrazovanju osposobljeni za društvene i profesionalne izazove današnjice?

Sveučilište je kvalitetno i međunarodno prepoznato onoliko koliko su uspješni i prepoznati njegovi studenti, profesori, zaposlenici, a napose alumni, koji su svoja znanja, vještine i kompetencije stekli upravo na svojoj Alma mater.  Primjer za to je iznimna uspješnost u karijerama alumna Sveučilišta u Zagrebu koji odlaze u inozemstvo, a neki od njih i ostaju za stalno.

Iznimno je važno da studenti tijekom studiranja ne stječu samo znanje nego i da rastu u svojoj zrelosti kako bi u konačnici uspješno ostvarili sve svoje profesionalne želje te postali sretni i uspješni mladi ljudi.

S obzirom da je u Hrvatskoj prisutan odljev mozgova u zabrinjavajućoj mjeri, kako mladima vratiti nadu i želju za ostankom u domovini?

Odljev mozgova jedan je od najozbiljnijih problema s kojima se Hrvatska danas suočava.

Taj negativni trend direktna je posljedica loše gospodarske situacije, ali i marginalizacije znanosti te sve manjih ulaganja u obrazovni sustav u Hrvatskoj. Država za to mora stvoriti financijske preduvjete, poboljšati ekonomske prilike, gospodarstvo, osigurati uvjete da mladi stručnjaci ostanu u domovini. Pritom dakako, puno više ulagati u znanost i visoko obrazovanje.

Koliko se prilikom upisa na fakultete razmatraju i potrebe aktualnog tržišta rada u Republici Hrvatskoj?

Sveučilište u Zagrebu prati tržište rada, ali prati isto tako i društvenu potrebu za znanjem. Mi smo javno sveučilište i moramo osigurati svim mladim hrvatskim državljanima koji imaju na to pravo visoko javno obrazovanje ako su za to sposobni.

Na čelu ste najvećeg hrvatskoga sveučilišta, profesor ste i na Sveučilištu u Mostaru, surađujete i kroz Rektorski zbor Republike Hrvatske. Kako vidite Sveučilište u Mostaru u europskom akademskom prostoru?

Sveučilište u Mostaru aktivno prati europske trendove i akademske dinamike na hrvatskim sveučilištima te kao pridružena članica hrvatskih sveučilišta sve to nastoji i primijeniti.  Misija Sveučilišta u Zagrebu je da pomaže u razvoju svih hrvatskih sveučilišta, a posebno Sveučilištu u Mostaru kao jedinome na hrvatskome jeziku u BiH, ne samo da opstane nego da bude jedno od najboljih sveučilišta u BiH te se profilira kao regionalni lider.