Jadransko-jonska magistrala kroz BiH uskoro dobiva svoje konture

Upravo bi izgradnjom ove dvije prometnice dio naše zemlje koji ipak kaska u razvojnom smislu mogao ali i trebao doživjeti ‘ekonomski bum’ počevši od turizama, uslužnih djelatnosti ali i privlačenje novih investicija te razvoj industrije. Vojin Mitrović, državni ministar prometa i veza, istaknuo je kako je postignut dogovor da se do kraja 2020. godine usuglasi trasa te da je za to, osim Republike Srpske, neophodna i suglasnost Federacije, Republike Hrvatske i Crne Gore.

– Rokovi ne postoje, ali mi smo dogovorili da do kraja godine definiramo i usuglasimo tu trasu, kako bi ona bila u mreži europskih puteva. Vjerujem da možemo postići dogovor a važno je kazati kako će FBiH financirati svoj dio trase, a RS svoj. Preduvjet za financiranje je, prije svega, usuglašenije buduće trase, kaže Mitrović.

Nužan dogovor

On je jučer na sastanku sa gradonačelnikom Trebinja Mirkom Ćurićem, kojem je prisustvovao i izvršni direktor Saveza općina i grada istočne Hercegovine Luka Petrović, naglasio kako ova magistrala povezuje Italiju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i Grčku i to je vrlo važna trasa za buduću mrežu puteva u Europi, a time i u BiH – naglasio je Mitrović. Na sastanku je bilo riječi o pet predloženih varijanti od koridora Vc do spojne točke sa Crnom Gorom Nudo-Aranđelovo.

– Dogovorili smo se da općine i grad Trebinje razmotre te varijante te vidimo što ovim lokalnim zajednicama najviše odgovara, pri čemu moramo uvažavati i zahtjeveFBiH, Hrvatske i Crne Gore, naveo je Mitrović. Dodaje kako će resorno ministarstvo pomoći u rješavanju svih dilema kada je riječ o ovoj tematici.

Gradonačelnik Trebinja posebno je podcrtao značaj ove magistrale za regiju istočne Hercegovine. Obećao je kako će ubrzo ići s prijedlogom Saveza općina i grada istočne Hercegovine te je izuzetno važno da imaju jedinstven stav po ovom pitanju.

– Ponuđene dionice prolaze kroz Popovo polje, preko Trebinjskih brda i Zubaca. U narednom razdoblju sagledat će se koje je najbolje rješenje za realizaciju ovog projekta, rekao je Ćurić.

Jadransko-jonski koridor

Jadransko-jonska autocesta dio je Jadransko-jonskog koridora regionalnog karaktera, koji prolazi kroz sedam zemalja. Počinje u Trstu u Italiji, prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i završava u Grčkoj.

Predviđeno je da bude dužine oko 1.110 kilometara.Plansko-projektnom dokumentacijom ove autoceste predviđeno je da njena dužina kroz BiH bude oko 110 kilometara. Sve navedeno samo potvrđuje nesumnjivo ogroman značaj ovog projekta za jugoistočni dio Hercegovine – Stolac, Ljubinje, Ravno, Trebinje, Neum, Čapljina – koji bi ‘oživio’ tim projektom i bio povezan ne samo sa zemljama iz okoline nego i sa zemljama iz okruženja. Iako je cijela ova stvar do sada išla sporo, pojavljivali su se i određeni problemi i šumovi u komunikaciji za nadati se da će se stvari u idućem razdoblju značajno ubrzati te bi u nekom razumnom razdoblju mogli očekivati i prve radove.