Može li „duvan“ još jednom zaustaviti demografski rasap Hercegovine

Sorta duhana 'hercegovački ravnjak' upisana je u međunarodni registar imena podrijetla, čime je dobila zaštitu izvornosti pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo.

Vijest je bila pravo iznenađenje, pa su je prenijeli manje-više, svi mediji kako u BiH tako i u regiji. Duhan 'hercegovački ravnjak' se pokazao žilavom biljkom, jer priznanje stiže nakon propasti duhanske industrije u Bosni i Hercegovini. Zaštitu ove autohtone sorte pokrenula je udruga „Duvan – hercegovački ravnjak“ iz Gruda, čiji predsjednik Marko Vukoja o projektu kaže:

Uvijek treba naglasiti duvan – hercegovački ravnjak, jer ima i drugih sorti hercegovačkog duhana. Taj duvan, strogo taj, dobio je međunarodnu zaštitu zemljopisnog podrijetla, odnosno izvornosti. Put je bio utemeljenje udruge 2013., a zatim zaštita zemljopisnog podrijetla, odnosno izvornosti, najprije u okvirima države, temeljem čega smo dobili certifikat o zaštiti zemljopisnog podrijetla u okvirima BiH. To je bio predložak da se možemo upustiti u proceduru dobivanja međunarodnog certifikata od Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo sa sjedištem u Ženevi.

Nakon niza aktivnosti došli smo do certifikata o međunarodni zaštiti zemljopisnog podrijetla ili izvornosti duvana - hercegovačkog ravnjaka.

-Zanimljivo vi ste osnovali udrugu iste godine kada se u federalnom dijelu Hercegovine, prestao otkupljivati duhan – hercegovački ravnjak.

-Upravo najvećim dijelom radi zbog toga smo i utemeljili udrugu s ciljem proizvodnje ravnjaka na tradicijski način. Jedino na taj način se ova sorta i može proizvoditi. Zavisno od njegova kvaliteta i drugih svojstava koje nemaju drugi duvani. Drugi cilj je bio napraviti projekciju po kojoj bi se ljudima isplatilo obrađivati taj duvan na tradicijski način. Ima projekcija prema kojoj smo mi zadali otkupnu cijenu hercegovačkog ravnjaka, prosječnu, za sva branja da bi se to revitaliziralo i imalo smisla baviti tom djelatnošću. Ovdje bi napomenuo da je preko sedamdeset posto u proizvodnji, novostvorena vrijednost! Imate nešto troškova gnojiva i obrade, ostalo je radna snaga. U želji da se trošak radne snage izdigne na razinu prosječne plaće u Federaciji, po mjesecima tijekom jedne kalendarske godine uz plaćanje doprinosa, postavili smo stvari na način da polazimo od prosječne otkupne cijene hercegovačkog ravnjaka od 15 KM“, naglašava predsjednik Vukoja, pa razlaže:

Nakon toga sve povratno repozicioniramo, a posebno u lancu vrijednosti, odnos proizvođač, prerađivač i država. Tu su tenzije, tenzija je uvijek između proizvođača, prerađivača i države.

Postavili smo stvar na način da kroz tu prosječnu otkupnu cijenu, od 15 KM, relaksira se stanje. Zašto? Zato, što kad bi bila predložena otkupna cijena, koja nikada u povijesti nije bila, jer ovo je brend koji nosi kvalitetu koji neće imati limita u cijeni. To je vantržišna kategorija, to je nešto posebno. To je duvan koji se može konzumirati sam bez ikakvih kemijskim aditiva, bez ičega!

Druga namjena mu može biti da se koristiti začinski u industriji cigareta. To je jednostavno kao odnos začina u jelu i onoga od čega se ono spravlja. Tako i ovdje, imate neku amorfnu masu, kojoj ga možete davati kao oplemenjivač. Tu leži ta rezerva za cijenu o kojoj govorim.

Ravnjak ne poznaje ni entiteske granice?

-Tako je, ima osnove da se proizvodi u oba entiteta. Dakle, identično morfološkom sastavu tla, crvenice zapadnohercegovačke postoji i lokacija u R. Srpskoj koja se zove Trebinjska šuma, koja ima istu kvalitetu i sve isto ima, tako da bi vrlo značajno bilo za oba entiteta.

Doprinos na putu zaštite izvornosti pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo, dali su općina Grude koja je podržala rad udruge, zatim tijela ŽZH, te federalni Agromediteranski zavod iz Mostara koji je sačinio stručne elaborate. Ono što još treba istaknuti, samim tim što se od hercegovačkog ravnjaka samostalno bez kemikalija i aditiva, mogu spravljati cigarete, manje je štetan po zdravlje od drugih sorti. Jedna od njegovih odlika su manji prinosi. Ima tek nešto više od dvadeset listova koji se sukcesivno beru, obično u osam navrata. I suše na suncu.

Dakle, bez sušara u kojima se druge sorte duhana doslovce peku, E sad, drugo je pitanje, može li se u današnjoj BiH zaštita izvornosti hercegovačkog ravnjaka iskoristiti.

Poslijednja izmjena danaSubota, 13 Lipanj 2020 20:16
 
index Instagram400x230 youtube