Pravosuđe je temelj svake države, a naš se temelj opasno (za)ljulja(o)

Sud smatra da je to državna imovina i da je u nadležnosti BiH.

Sud se, naime, upustio u raspravu o onome što nije njegova nadležnost i predstavlja grubo zadiranje u nadležnost entiteta.

Poljoprivredno zemljište uopće nije bilo pitanje prilikom potpisivanja Daytonskog sporazuma i ovo je oblik revizije Daytonskog sporazuma preko Ustavnog suda BiH - upozorili su pravnici iz RS-a.

Ipak, odluka je objavljena u Službenom glasniku BiH i stupila na snagu. Ona je samo jedna u nizu odluka zbog kojih se srpski i hrvatski političari zalažu za odlazak stranih sudaca tvrdeći da je to politički sud koji donosi odluke u korist Bošnjaka.

Stava su da je krajnje vrijeme da BiH postane samostalna država jer, dok strani suci sjede u Ustavnom sudu, ona to formalno-pravno nije.

Temelj svake države su teritorij, stanovništvo i vlast, a vlast se dijeli na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Dok u Ustavnom sudu BiH sjede stranci, ne može se govoriti o njezinu potpunom suverenitetu.

Sudjelovanje troje sudaca stranaca definirano je u Ustavu BiH donesenom u Daytonu prije 25 godina, a u njegovu su sastavu još po dva Hrvata, Srbina i Bošnjaka. Predviđeno je kako je pet godina nakon stupanja na snagu daytonskog Ustava “moguće” donijeti drukčija rješenja, no bez izričite obveze da se to i učini. Ako želimo biti dio europskih integracija, onda ne možemo imati bilo koji oblik protektorata. No ovdje se ne završava “drama” s bh. pravosuđem.

Dva najviša pravosudna tijela u BiH, državni Sud i Tužiteljstvo, došli su u otvoreni sukob optužujući se uzajamno za kršenje zakona te opstruiranje istraga i sudskih procesa, a navodno je u pozadini borba različitih frakcija za presudan utjecaj na pravosuđe.

Ni tu nije kraj. Predsjednik VSTV-a BiH Milan Tegeltija podnio je ostavku na tu dužnost nakon što je označen izravnim krivcem za loše stanje u pravosuđu. Tegeltija tvrdi kako je žrtva urote te kako je sudionik u njoj bila i međunarodna zajednica.•