Poljoprivrednici nemaju kad razmišljati o koronavirusu

Na epidemiološke i zdravstvene posljedice pandemije korona virusa nadovezuju se statistički pregledi o padu društvenog bruto proizvoda i slično. Svo vrijeme od uvođenja lockdawna hrana – voće i povrće uredno stiže na trpeze.

Na čapljinskoj Veletržnici u Tasovčićima stječe se dojam da unatoč koroni nije došlo ni do pada proizvodnje. Osvrćući se na prilike u agraru agronom Slavko Korda direktor tvrtke „Dominant” iza Gabela Polja kod Čapljine, kaže:

„Cijelo vrijeme korone mi nismo stajali s poslom. Mi smo morali raditi, preraspodijelili smo radnike po skupinama na različite poslove tako da ih zaštitimo jedne od drugih. Poljoprivreda ne trpi odlaganje poslova, vi ih morate obaviti kad su za to optimalni agrotehnološki rokovi, pa smo sve nastojali odraditi na vrijeme. Neke poslove smo čak i ubrzali bojeći se da se zaraze, pa smo tako na nekim poslovima sebi napravili medvjeđu uslugu. Tako smo neke podloge za cijepljenje u žurbi, sadili prije mraza i ostali bez prihoda. Komotno smo ih mogli saditi i desetak dana kasnije, ali smo se bojali da se koji radnik ne zarazi, žurili smo i to nam je napravilo probleme. Poljoprivreda zahtjeva kontinuirani rad, ako zapustite nasade onda ste upropastili i sve naredne godine. ”, konstatira direktor Korda, a zatim naglašava:

„Narod mora jesti, čovječanstvo se mora hraniti, bila ne bila epidemija. Međutim, u Bosni i Hercegovini je osnovni problem s podizanjem novih nasada, bez toga nema budućnosti, nema ni održavanja proizvodnje na sadašnjoj razini, a znamo da ni izbliza ne zadovoljavamo domaće potrebe. Po prirodi sam optimist, ali kad vidim u kojem smjeru idu stvari, odnosno da se malo što poduzima na povećanju kapitalnih ulaganja u poljoprivredu, perspektive za budućnost nisu dobre”.

Zanimljivo, tvrtka „Dominant” je u zadnje dvije, tri godine, povećala broj zaposlenih na trenutačno pedesetak. Rast broja zaposlenih u ovoj djelatnosti je pravi raritet. Uz nasade jabuka, krušaka, nektarina i vinove loze, bavi se proizvodnjom voćnih i loznih cijepova, zatim drvene ambalaže i različitih povrtlarskih kultura. Upravo na primjeru proizvodnje drvene ambalaže mogu se procijeniti i štete od kasnog mraza.

„Vidljivo je da je urod marelica, bresaka i nektarina značajno manji, što je doprinijelo za višim cijenama od prošlogodišnjih. Manji je bio i urod trešanja, dok je urod stolnog grožđa solidan, a kvalitet čak i bolji nego prošle godine. Međutim, tržište nije prepoznalo kvalitetu, pa su cijene kao i prošle godine”, pojašnjava direktor Korda.

Ukratko, za zaposlene u oblasti agrara, pandemije nema. Agrotehnološki rokovi zahtijevaju kontinuirano obavljanje poslova. Znaju se rokovi zaštite, prihrane, prorjeđivanja, berbe, rezidbe i slično i oni se moraju poštivati. Dojam je da za sada ovaj sektor zaobilazi i korona.