Prva banka u Ljubuškom

Podružnica Trebinjske trgovačke, obrtničke i poljoprivredne banke (zadruga sa ograničenim jamstvom) u Ljubuškom,

Hrvatska seljačka kasa za zajmove i štednju u Klobuku,

Hrvatska seljačka kasa za zajmove i štednju u Vitini, (1, 2)Tvrtka »Trgovačka banka dioničarsko društvo u Trebinju« sa sjedištem u Trebinju i »Podružnica trebinjske trgovačke banke dioničarskog društva u Ljubuškom« upisane su u trgovački registar za društvene tvrtke Okružnog suda u Mostaru. Društvo je osnovano na temelju pravila, prihvaćenih na konstituirajućoj glavnoj skupštini akcionera, održanoj dne 13. veljače 1910. u Trebinju, odobrenih od visoke zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu 24. svibnja 1910. i na temelju otpisa c. i kr. zajedničkog ministarstva od 12. svibnja 1910. godine.

Poslovi društva zasnovani su, uglavnom, na praksi austrougarskih banaka:
prima novce na umnoženje:
a) na uložne knjižice;
b) na stalnu nedjeljnu štednju uz knjižicu, da ga poslije određenog vremena vrati ulagaču odjednom sa kamatima;
c) na tekući račun;
eskontuje i reeskontuje mjenice. Osim mjenica društvo će eskontovati i varante, izvučene državne obveznice, loze (srećke), kupone i t. d;
Daje zajmove na državne papire i druge papire od vrijednosti, koje ravnateljstvo nađe da su sigurni;
daje zajmove po tekućem računu na podlozi ili hipoteke ili državnih i drugih papira od vrijednosti, koje ravnateljstvo nađe da su sigurni ili na podlozi bianco mjenice sa solventnim potpisima ili uz solidarnu obvezu od najmanje dvije solventne ličnosti, odnosno tvrtke;
kupuje i prodaje svakovrsne papire od vrijednosti, devize, kovani novac, robu, sirovine i druge predmete za tuđi i vlastiti račun;
vrši sve bankovne i mjenjačke poslove kao i svakovrsne isplate i naplate za tuđi račun;
prima na čuvanje razne ostave;
kupuje i prodaje nepokretnosti;
posreduje kod sklapanja trgovačkih poslova za tuđi račun i u tuđe ime;
posreduje u poslovima konzorcija za pojedina privredna poduzeća, kredituje ih prema njihovoj kreditnoj sposobnosti po naročitom pismenom sporazumu i pridržavajući sebi pravo nadzora, naplatu i isplatu računa;
osniva i rukovodi stovarišta i skladišta za robu i sirovine, za provizvode zemljoradnje, industrije i obrta;
konačno se društvo može baviti i drugim poslovima, koji su u suglasju sa ciljem i značajem društva, ako vršenje ovih poslova glavna skupština zaključi, a nadležna oblast odobri.

Kada će društvo odpočeti i u kome će opsegu raditi navedene poslove i kada će s kojim poslom prestati, odlučuje ravnateljstvo, koje za svaki od ovih poslova ima prethodno izraditi poslovnik. Trajanje društva je neograničeno. Osnovna je glavnica društva 150.000 kruna, a sastoji se iz 1500 dionica, svaka po stotinu (100) kruna nominalne vrijednosti, koje glase na ime, a kuponi na donosioca. Ova se glavnica može povisiti na 300.000 kruna izdanjem novih 150 dionica po 100 kruna. Tvrtku društva potpisuju kolektivno dva člana ravnateljstva ili jedan član ravnateljstva i jedan od ravnateljstva naročito ovlašteni činovnik društva. Ovi stavljaju svoje potpise ispod napisane, tiskane ili štambiljom otisnute tvrtke društva.

Na konstituirajućoj glavnoj skupštini društva 13. veljače 1910. u Trebinju izabrani su članovi ravnateljstva: Murat Šehović, umri. Mahmuta, ujedno predsjednik, Andro Selak, pok. Šćepa, Kristo Žeravica Nikolin, Avdo Hadžihasanović, sin Husage, Martin Cihak pok. Josipa, Velija Hadžismajilović umrlog Mehmeda, svi iz Trebinja, Hamza Selimović iz Bileća, Anto Gavran*, ujedno potpredsjednik, Fra Dujan Ostojić*, Mehmed H. M. Mahić* i Memišaga Mesihović*, svi iz Ljubuškog. Tvrtku potpisuje Memišaga Mesihović turskim slovima, a ostali članovi ravnateljstva latinicom.

Okružni sud u Mostaru, 26. prosinca 1910. (3)

U 1918. godini banka je nosila naziv Dioničarska Banka (dioničarsko društvo) u Trebinju. Od ljubuških članova ravnateljstva banke poziciju do 1916. godine zadržao je Mehmed M. Mahić i do 1918. godine Ante Gavran, podpredsjednik  i Memišaga Mesihović. (4, 5)

* Anto Gavran- ugledni posjednik i trgovac.

* Fra Dujan Ostojić (Bijakovići 1863, Humac 1938) - pastoralni, socijalni i politički djelatnik, bibliofil, autor čuvenog „Domaćeg liečnika“.

* Mehmed H. M. Mahić- predstavnik poznate porodične trgovačke tvrtke u Ljubuškom.

* Memišaga Mesihović- ugledni posjednik i trgovac.

Sarajevski list 1911, 63, 6, od 21. ožujka.

Smoljan V. Poglavlja iz ekonomske historije Hercegovine, Gospodarska komora Herceg-Bosne, Mostar, 1996.

Vujović M. Razvoj bankarstva u Hercegovini za vrema austrugarske okupacije. Bankarstvo, 3, 2015.

Sarajevski list 1918, Službeno 31, 2, od 19. travnja

Sarajevski list 1916, 75, 5, od 23. ožujka.