Dogodilo se na današnji dan, 6. prosinca... [Smrt sv. Nikole]

Smrt sv. Nikole, objavljeno prvo izdanje Enciklopedije Britannice, proveden 13. amandman o ropstvu, preko 1900 ljudi poginulo u eksploziji, Finci postali samostalna država, bombardiranje Dubrovnika...

Na današnji dan slavi se dan sv. Nikole u spomen na sveca koji je u četvrtom stoljeću umro mučeničkom smrću u tamnici nakon teškog zlostavljanja. Sv. Nikola bio je biskup u gradu Myri (danas Demre u Turskoj). Bio je poznat po potajnom darivanju onih koji su bili u potrebi. Tako se jednom prilikom, prema predaji, pobrinuo za tri djevojke koje nisu imale novca za miraz pa se nisu mogle udati. Bile bi osuđene na prostituciju, no sv. Nikola je tijekom noći potajno stavio u njihovu kuću tri vrećice zlatnika. To im je omogućilo udaju, a sv. Nikolu se i danas prepoznaje kao darivatelja.

Enciklopedija Britanika (engl. Encyclopædia Britannica) je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku. Vlasnik enciklopedije je „Korporacija Britanika". Prvo izdanje objavljeno je 6. prosinca 1768., a izlazilo je u periodu 1768 - 1771. i imalo je 3 toma. Najnovije je petnaesto izdanje ove enciklopedije koje izlazi od 1985. i sadrži 32 toma. Zadnji put je izdata 2002. godine i ima 65.000 članaka. Verzija za Internet Britannica Online ima 120.000 članaka. U posljednje vrijeme Enciklopedija Britanika se izdaje i u cd formatu.

13. amandman bio je prvi od tri "rekonstrukcijska amandmana" u američkom Ustavu. Službeno zabranjuje bilo kakvo prisilno služenje ili ropstvo u SAD-u. Odobren od strane Senata 1864. i Predstavničkog doma godinu dana kasnije. Na kraju je proveden i u praksi 6. prosinca 1865. Prvi stavak 13. amandmana navodi: "Ni ropstvo ni prisilno služenje, osim kao kazna za kazneno djelo od čega je stranka uredno osuđena, ne smije postojati unutar SAD-a, niti bilo kojem mjestu pod njegovom ingerencijom." Stoga, jednom kad je 13. amandman sproveden u praksu, ropstvo, prisilni rad, tesluženje kao oblik vraćanja duga ukinuto je u SAD-u.

Finci su narod Ugro-finskog porijekla. Šveđani su pokorili i politički sebi prisvojili cijelu Finsku. Ona je bila njihov posjed sve do 1809. godine. Dva plemena Finci i Hemejci primili su rimokatoličku vjeru, a Karelijci grčko-istočnu od Rusa. Poslije 1809. godine Finska potpada pod Rusku vlast. U tom razdoblju, 1906. godine, Finska je promijenila izborni zakon i postala prva zemlja na svijetu koja je dala ženama pravo glasa i pravo da budu birane. Po proglašenju Lenjinovih socijalističkih naroda o samoopredjeljenju naroda Rusije, Finci su iskoristili trenutak i postali samostalna država., upravo na današnji dan, 1917.

Na današnji dan došlo je do jedne od najvećih eksplozija u povijesti, kad se na francuskom brodu zbog požara detoniralo 2,300,000 kilograma eksploziva. Bilo je to doba Prvog svjetskog rata i brod je prevozio eksploziv namijenjen francuskoj vojsci. Putem je uplovio u kanadski grad Halifax kako bi se priključio konvoju za prelazak Atlantskog oceana. Na ulazu u Halifax sudario se s norveškim teretnim brodom koji je upravo isplovljavao. Sudar nije izazvao teška oštećenja, ali je upalio požar na brodu punom eksploziva. Nakon 25 minuta došlo je do eksplozije čija se snaga procjenjuje na 2.9 kilotona TNT i najjača je ljudski proizvedena eksplozija sve do testiranja prve nuklearne bombe. U gradu Halifaxu poginulo je gotovo 2000 ljudi od udara, rušenja zgrada i 18 metara visokog tsunamija nastalog od eksplozije. Ozlijeđeno je dodatnih 9,000 ljudi. Uništeno je 1,630 kuća, a još 12,000 je oštećeno. Komadi broda koji je eksplodirao letjeli su i do 5,500 metara u daljinu.

6. prosinca 1954. održan je prvi zagrebački festival zabavne glazbe pod nazivom Izaberite najbolje plesne melodije 1953.. Od 108. pristiglih na natječaj izvedeno je 12 skladbi. Plesnim orkestrom Radio Zagreba ravnao je Zlatko Černjul, a kao vokalni solisti nastupali su Ivo Robić i Rajka Vali. Na temelju glasova publike u dvorani Istra za pobjedničku melodiju izabrana je Ta tvoja ruka mala skladatelja Ljube Kuntarića na tekst Branke Chudobe dok je pjesmu otpjevao Ivo Robić. Uz Festival u Sanremu koji je utemeljen dvije godine prije, Zagrebfest je najstarija europska priredba zabavne glazbe. Sredinom 60-ih Zagrebačka škola Šansone prepoznata je kao poseban glazbeni izraz. Zagrebfest postavio je standarde bavljenja zabavnom glazbom, umanjio je utjecaj stranih autora i omogućio stvaranje domaćeg glazbenog izraza stalno prisutnog u redovitim sadržajima radija i televizije. Svojim odlikama Zagrebfest zauzeo je nezamjenjivo mjestu u ukupnom glazbenom životu Hrvatske.

Tzv. Crni petak 1991. za dva hrvatska grada: Dubrovnik (biser hrvatske povijesne baštine) te Osijek. Toga su dana srbo-četničke snage koje predvodi tzv. JNA topovima, tenkovima te minobacačima napali Osijek i Dubrovnik. Agresor koristi i eksplozivne naprave zabranjene međunarodnim konvencijama. U gradu sv. Vlaha napad traje duže od 10 sati. Projektili razaraju staru gradsku jezgru. Oštećene su palače Sponza, crkva sv. Vlaha, gradske zidine, luka te hoteli. Na više mjesta rakete i granate izazvale su požar, a branitelji i mještani pod neprekinutom kanonadom gase vatru. Toga dana poginulo je 19 osoba. Istodobno su Osječani po tko zna koji put u skloništima. Agresor uglavnom gađa civilne ciljeve: središte grada, staru Tvrđu te stambene objekte. Napad je počeo iznenadnim granatiranjem, zbog čega je stradao veći broj ljudi na ulicama i u trgovinama. Europa, po običaju, nije jedinstvena u tumačenju agresije na Hrvatsku. Toga je dana u oba grada poginulo 29 ljudi, dok ih je oko stotinu lakše ili teže ozlijeđeno.

Na današnji dan prije 20 godina izveden je najžešći napad na Dubrovnik. Na grad je ispaljeno preko 500 topničkih granata. Od toga je samo na franjevački samostan Male braće palo 37 projektila. Ukupno je poginulo 19 civila, a ranjeno je preko 60 građana. Na Stradunu, ispred gradskog zvonika, poginuo je od granate 22-godišnji fotoreporter Pavo Urban, suradnik Dubrovačkog vjesnika i Slobodne dalmacije. Svoje posljednje fotografije snimio je sa samog mjesta pogibije. Jake borbe tog su se dana odvijale i na Srđu.

Ostali događaji na današnji dan:

1586 – Pobjeda Tome Erdödyja nad Osmanlijama kod Ivanića

1768 – Objavljeno 1. izdanje Encyclopaediae Britannicae

1790 – Philadelphia postala glavni grad SAD-a

1865 – Zabranjeno ropstvo u SAD-u

1892 – Umro Werner von Siemens

1922 – Proglašena Slobodna Država Irska

1954 – Prvi zagrebački festival zabavne glazbe

2006 – Otkriće tekuće vode na Marsu

Od poznatih osoba rođenih na današnji dan valja izdvojiti libanonsko-američkog pjesnika Halila Džubrana (1883.), američkog jazz pijanista i kompozitora Davea Brubecka (1920.), te američkog gitarista Petera Bucka (1956.) poznatog po radu s grupom R.E.M.

 
index Instagram400x230 youtube