Dogodilo se na današnji dan, 15. listopada... [Streljana Mata Hari]

Bizantski vojskovođa Belizar, jedan od najvećih vojnih stratega u povijesti, 533. godine trijumfalno je ušao u Kartagu. Mjesec dana ranije Belizar je s bizantskom vojskom izvojevao veliku pobjedu nad vandalskim kraljem Gelimerom u bitci kod Ad Decimuma (mjerna jedinica za 10 milja), južno od Kartage. Dva mjeseca nakon toga još je jednom pobijedio vandalsku vojsku u bitci kod Tricamaruma čime je sjevernoafričko Vandalsko kraljevstvo propalo i bilo pripojeno Bizantu. Po povratku u Konstantinopol u čast velikom generalu, tijekom čijeg života se teritorij Bizanta povećao za gotovo polovicu, priređen je poslijednji ikada održani rimski trijumf.

Nakon vladavine od 100 dana i poraza u bitci kod Waterlooa, Napoleon I. Bonaparte 1815. godine stigao je na otočić Svetu Helenu na kojemu je šest godina kasnije i umro. Sveta Helena je smještena u južnom Atlantiku i oko 2 tisuće kilometara udaljena od neke veće kopnene mase čime se Britanci željeli osigurati da se ne ponovi njegov bijeg s Elbe. Iako su postojali razni planovi da ga se izvuče s otoka i prebaci u Sjevernu ili Južnu Ameriku gdje bi osnovao novo carstvo, niti jedan nije bio proveden, a Napoleon se prije preuranjene smrti 'smirio' te čak počeo baviti vrtlarstvom što je izazvalo simpatije čak i kod mnogih Britanaca koji ga ranije nisu mogli smisliti.

George Lusk, jedan od istražitelja dobrovoljne londonske jedinice 1888. godine dobio je paket i pismo 'iz pakla'. Radilo se o pošiljci koju je poslala osoba koja je tvrdila da je Jack Trbosjek, a uz pismo je stigla i polovica bubrega koja je navodno pripadala jednoj od žrtava, no i pismo i 'dodatak' su tijekom vremena izgubljeni u arhivima. U pismu, za koje većina stručnjaka smatra da je bilo jedno od rijetkih autentičnih pisanih Jackovom rukom, stajalo je:

"From hell  Mr Lusk, Sor I send you half the Kidne I took from one women prasarved it for you tother piece I fried and ate it was very nise. I may send you the bloody knif that took it out if you only wate a whil longer
signed Catch me when you can Mishter Lusk"

Nizozemska plesačica i kurtizana Margaretha Geertruida Zelle, poznatija kao Mata Hari, vjerojatno najpoznatija svjetska špijunka, strijeljana je u 41. godini života na današnji dan 1917. godine. Iako točne podatke o tome je li radila za Nijemce ili je bila dvostruki agent koji je previše saznao, nitko točno ne zna, činjenica je da je osuđena kao žrtveno janje. Čvrstih dokaza protiv nje nije bilo, ali joj je kako bi se opravdala strašna stradanja I. Svjetskog rata, pripisana smrt desetaka tisuća vojnika te je osuđena na smrt. Postoje dvije priče o njezinoj smrti. Prema jednoj je streljačkom vodu netom pred smrt poslala poljubac uz riječi 'Merci, monsieur', a prema drugoj je samo rastvorila ogrtač i vojnicima pokazala golo tijelo.

Profesionalni 'cheerleeder' Krazy George Henderson 1981. godine u kalifornijskom Oaklandu pokrenuo je prvi u svijetu poznati 'stadionski val'. Teze o ranijem nastanku valova sežu u velike rock festivale kasnih '60-ih i utakmice početkom '70-ih no kako se to sa sigurnošću ne može utvrditi val iz '81. se računa kao prvijenac. Neke statistike kažu kako se prosječan stadionski val najčešće kreće u smijeru kazaljke na satu brzinom od 12 m/s, odnosno da je u prosjeku u bilo kojem trenutku 'širok' oko 15 sjedala. Najveći zabilježeni valovi bili su na NASCAR Sprint Cup Series Sharpie 500 održanom 2008. kada je u njemu sudjelovalo 168 tisuća ljudi, zatim na OI u Sydneyu 2000. kada je 110 tisuća ljudi stvorilo dva simultana vala koji su se kretali u suprotnim smjerovima, te definitivno najveći kada je 1986. na Indianapolisu 500 val prošao više od polovice od 2,5 milja dugog kruga u kojem je smješteno 250 tisuća sjedala.

Prvak HSS-a Vladko Maček bio je pred početak Drugog svjetskog rata potpredsjedik vlade Kraljevine Jugoslavije. Nijemci su mu ponudili da dođe na čelo nezavisne hrvatske države koja bi bila pod njemačkom zaštitom, no Maček je to odbio, vjerojatno zato što nije vjerovao da će Njemačka pobijediti u ratu. Kad je proglašena NDH, 10. travnja 1941., Maček je pozvao sav hrvatski narod da se pokorava novoj vlasti, a pristaše HSS-a da iskreno surađuju s novom vladom. Sam se Maček, međutim, povukao na svoj posjed u Kupincu južno od Zagreba. Na današnji dan prije 70 godina ustaške su ga vlasti uhitile i sprovele u logor u Jasenovcu. Razlozi za to bili su višestruki. Kod ustaša je postojao strah da bi Nijemci Mačeka mogli iskoristiti za stvaranje alternativne vlasti. Nadalje, Maček bi mogao stvarati probleme pri sazivanju i konstituiranju Sabora. U koncentracijskom logoru u Jasenovcu Maček je proveo pet mjeseci, do ožujka 1942., a zatim je bio interniran na svom imanju u Kupincu. Kad su oko Kupinca počele jačati partizanske jedinice, Maček je poslan u Zagreb, gdje je neko vrijeme bio interniran u stanu ustaše Vjekoslava Maksa Luburića osobno, u Bulićevoj ulici.

Hermann Göring poznat je kao jedan od najbližih Hitlerovih suradnika. Nosio je najviši čin u njemačkoj vojsci, onaj Reichsmarscalla, što ga je činilo nadređenim svim drugim njemačkim vojnim zapovjednicima, čak i feldmaršalima. Bio je ministar avijacije i vrhovni zapovjednik Luftwaffe. Manje je poznato da je Göring još u Prvom svjetskom ratu bio letački as i da je srušio 22 aviona u zračnim bitkama. Za to je nagrađen najvišim njemačkim vojnim ordenom ” Pour le Mérite “, kolokvijalno nazvanim “Plavi Max” (Blauer Max). Na kraju rata čak je bio i zapovjednik letačke jedinice kojom je nekada zapovijedao “Crveni barun” Manfred von Richthofen. Na Nürnberškom suđenju 1946. Göring je osuđen na smrt vješanjem. Psiholog u zatvoru je testirao Göringovu inteligenciju i ustvrdio da ima kvocijent 138. Noć prije nego je trebao biti obješen počinio je samoubojstvo pomoću kapsule cijanida koju je imao skrivenu u kremi protiv dermatitisa.

Ostali događaji:

1783. – Prvi let balonom

1793. – Suđenje kraljici Mariji Antoaneti

1815. – Napoleon zatočen na Svetoj Heleni

1894. – Uhićen Alfred Dreyfuss

1928. – Graf Zeppelin napravio prvi let preko Atlantskog oceana

1944. – Stranka strelastog križa preuzela vlast u Mađarskoj

1990. – Gorbačov dobio Nobelovu nagradu

1991. – Tuđman i Milošević u Moskvi potpisali sporazum o prekidu vatre

1997. – Probijen zvučni zid na tlu

1997. – Lansirana sonda Cassini

Na današnji dan 70. godine pr.n.e. rođen je rimski pjesnik Publije Vergilije Maron, velikan rimske poezije i Augustove restauracije te autor epske Eneide. Ruski pjesnik Mihail Jurjevič Ljermontov, autor pjesme Smrt pjesnika, inspirirane Puškinovom smrću, poeme Demon te romana Junak našeg doba, rođen je 1814. godine. Njemački filozof, pjesnik i klasični filolog Friedrich Nietzsche, najprovokativniji, ali i najutjecajniji mislilac i kritičar društva 19. stoljeća među čija djela spadaju O ljudskim i suviše ljudskim stvarima, Tako je govorio Zaratustra, S onu stranu dobra i zla, Sumrak idola, Antikrist i brojna druga, rođen je 1844. godine. Nigerijski glazbenik Fela Kuti, najpoznatiji afrobeat umjetnik koji je i skovao taj termin te definirao glazbene odrednice i oblikovao politički kontekst afrobeata, rođen je 1938. godine. Hrvatski nogometaš Niko Kovač, bivši kapetan hrvatske nogometne reprezentacije te član europskih klubova Hertha BSC, Bayern Leverkusen, Bayern München, Red Bull Salzburg i drugih, rođen je 1971. godine. Njegov reprezentativni kolega Boško Balaban, koji je karijeru započeu u rodnoj Rijeci, a poznat je kao autor najbrže postignutog pogotka u povijesti reprezentacije nakon ulaska sa klupe (14 sekundi), rođen je 1978. godine.