Dogodilo se na današnji dan, 15. kolovoza blagdan Velike Gospe

Blagdan Velike Gospe nije samo dan obilježavanja Marijina uznesenja na nebo, nego i dan slavljenja vlastita budućeg uskrsnuća, ali i dan kad si kršćani mogu dopustiti da budu Njezina djeca. Ubijen škotski kralj Macbeth, otvoren Panamski kanal, Japan kapitulirao u Drugom svjetskom ratu.

Prije 69 godina, u apostolskoj konstituciji "Munificentissimus Deus", papa Pio XII. objavio je dogmu kojom proglašava, objavljuje i određuje "da je bezgriješna i uvijek Djevica Marija Bogorodica - nakon završena tijeka zemaljskoga života - dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu."

Ovime je papa Pio de facto službenim učinio proslavu koja se, i bez ove dogme, u narodu održavala još od 7. stoljeća, uvijek usred ljeta, 15. kolovoza. U našem se narodu ovaj blagdan uvriježio pod nazivom Velika Gospa. Velika je jer je bila čista, od samoga početka bez grijeha, i jer je kao takva zavrijedila na kraju svoga životnoga puta da bude tijelom uznesena na nebo. Na zemlji nema njezina groba.

Ona je danas Velika Gospa, ali u vrijeme kad su o njoj pisali evanđelisti, bila je samo rubno spominjana ili je pak bila protagonist priče o djevici bogorodici koja se snažno naslanja na neke starije mitove i legende iz drugih religija.

Sredinom IX st. Škoti i Pikti sjedinili su se i, pod kraljem Kennethom Mac Alpinom, osnovali ćdržavu, koja je obuhvaćala vei dio Škotske sjeverno od rijeka Forth i Clyde. PoÄčetkom XI st. , porazivši Angle u bitki kod Carhama kralj Malcolm II. zavladao je pokrajinama Lothian između Tweeda i Firth of Fortha te bivšim britanskim kraljevstvom Strathclyde na zapadu. Za Malcomova unuka Duncana, koji ga je naslijedio 1034., Škoti, Pikti, Angli i Britanci bili su sjedinjeni u jednom kraljevstvu, koje je dobilo ime Škotska. Duncan, prvi vladar historijskog kraljevstva Škotske, poginuo je u građanskom ratu 1040 godine od ruke svog vojskovođe Macbetha, koji se zatim proglasio kraljem, ali je 1057. poražen od Duncanova sina Malcolma i ubijen na današnji dan, a cijelu je priču najbolje ispričao Shakespeare u svojoj znamenitoj drami.

Konstrukcija kanala je bio jedan od najvećih i najtežih inžinjerskih projekata ikad poduzetih. Imao je ogroman utjecaj na brodarstvo između dva oceana, zamjenjujući dugi i opasan put kroz Drakeov prolaz i rt Horn na najjužnijem vrhu Južne Amerike. Brod ploveći iz New Yorka za San Francisco kroz kanal putuje 9.500 km (6.000 milja) što je bitno manje od 22.500 km (14.000 milja) oko rta Horn. Iako koncept kanala blizu Paname seže natrag do ranog 16. stoljeća, prvi pokušaj konstruiranja kanala započeo je 1880. godine pod francuskim vodstvom. Nakon što je pokušaj propao i nakon što je umrlo 22.000 radnika, projekt izgradnje kanala su pokušale i uspješno završile Sjedinjene Američke Države u Panami početkom 1900-ih, a kanal je otvoren 1914. godine na današnji dan.

Dana 6. kolovoza na Hirošimu je bačena atomska bomba koja je izazvala dotad nezamislivo razaranje i patnje među lokalnim stanovništvom. Dok je japanska vlada pokušavala shvatiti što se dogodilo, uslijedio je još jedan šok u obliku objave rata od strane SSSR-a. Sovjetske snage vrlo su brzo razbile japanske snage u Mandžuriji i otpočele brzo napredovati prema Koreji. Dana 9. kolovoza bačena je druga atomska bomba na Nagasaki. To je bilo dovoljno da japanska vlada nakon nekoliko dana shvati da daljnji otpor nema smisla, te je 15. kolovoza objavljena bezuvjetna kapitulacija.

Od poznatih osoba rođenih na današnji dan vrijedi spomenuti lingvista Bartola Kašića, kipara Ivana Meštrovića i muzičara Oscara Petersona.

Poslijednja izmjena danaČetvrtak, 15 Kolovoz 2019 13:09
 
index Instagram400x230 youtube