U ponedjeljak 28. obljetnica Hrvatske zajednice Herceg-Bosne [najava]
- Napisao/la Ljubuški IKS Portal
- Objavljeno u Politika i društvo
- Ispis
- Pošalji e-mail
Svečana akademija u povodu 28. obljetnica Hrvatske zajednice Herceg-Bosne održat će se pod pokroviteljstvom HNS-a BiH u ponedjeljak 18. studenoga (ponedjeljak) u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače s početkom u 19 sati.
Prije početka svečane akademije bit će polaganje vijenaca ispred Spomenika hrvatskim braniteljima - Trg hrvatskih velikana u 18.45 sati.
Polaganje vijenaca na grob 1. Predsjednika HR-HB Mate Bobana - Gorica (Grude) bit će 15. studenoga (petak) u 10 sati.
Herceg Bosna kao temlje opstojnosti Hrvata u BiH
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, a kasnije Hrvatska Republika Herceg-Bosna, osnovana je od strane političkog i vojnog vrha Hrvata u BiH za vrijeme Domovinskog rata, kao odgovor srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvate.
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, kao politička, kulturna, gospodarstvena i područna cjelina hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini utemeljena je 18. studenoga 1991. godine.
Ona 28. kolovoza 1993. prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine.
Službeno proglašenje je bilo u Grudama pod presjedavanjem Mate Bobana.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politička i teritorijalna cjelina je postala dio Federacije BiH potpisivanjem Washingtonskog sporazuma, 18. ožujka 1994. Hrvatska zajednica, a poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom.
Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet BiH.
Osnovana je od strane političkog vrha Hrvata u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH), kao odgovor srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji. Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: Bosne i Hercegovine, od kojih je sastavljena država Bosna i Hercegovina.
Drukčije gledano u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada su ušle sljedeće mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine: Bosanska Posavina, Zapadna Hercegovina, dijelovi Istočne Hercegovine (Stolac i Ravno), dijelovi Završja (Livno, Tomislavgrad i Kupres), Srednja Bosna, dijelovi Bosanske Krajine (Kotor-Varoš i dijelovi općine Skender-Vakuf – današnja općina Dobretići) i dijelovi Sjeverne Bosne (Žepče, dijelovi općine Tešanj – današnja općina Usora, dijelovi općine Teslić, Vareš i dijelovi općine Kakanj).
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje Federacije BiH kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države.
Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja Ustava Federacije BiH 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti Vlade Herceg-Bosne prenesene na Vladu Federacije BiH.
Pojam Herceg Bosne i danas je stožerni i politički aktualan u razrješenju zamršene društveno-političke situacije u BiH.društveno-političke situacije u BiH.