Ljubušak Marin Čuljak otvoreno o nelogičnosti Daytona, te aktualnoj situaciji u BiH

Više od godinu dana nakon Općih izbora u BiH nema ni naznake za formiranje nove vlasti.

Politolog i asistent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Marin Čuljak govorio je o ovom državnom problemu, kao i o potencijalnim rješenjima, položaju Hrvata u BiH, potrebi za izmjenom Izbornog zakona, djelovanju međunarodne zajednice u BiH i sl.

Kako komentirate činjenicu da ni godinu dana nakon Općih izbora u BiH vlast nije formirana?

Mogu slobodno reći da je to bilo očekivano. S obzirom na okolnosti i rezultate Općih izbora zaista nije iznenađujući razvoj političke situacije u državi koji je uslijedio i koji traje do sada. U onim političkim tjelima gdje bi se politički dogovor i mogao postići stanje je "zamrznuto" zbog nižih razina vlasti gdje isti partneri ne mogu postići dogovor. Nažalost, takva situacija traje na štetu svih u Bosni i Hercegovini.

Kakav je stav i položaj po tom pitanju Hrvata kao konstitutivnog naroda?

Hrvati su, ako gledamo rezultate Općih izbora, s izuzetkom nametnutoga člana Predsjedništva, ostvarili jako dobar rezultat. Izborni rezultat jamac je sudjelovanja Hrvata na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini. Zapravo, ako malo podrobnije analiziramo procese konstituiranja vlasti na višim razinama nakon izbora, kočnica je u nemogućnosti dogovora između dva ostala naroda, tj. Bošnjaka i Srba. Predstavnici hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini trebali bi formirati vlast u onim županijama gdje to samostalno mogu, mislim da loša komunikacija i bilo kakvi drugi uzroci ne smiju biti opravdanje da godinu dana u nekim županijama nije formirana vlast.

Kao politolog, kakvo rješenje vidite za ovaj problem?

S politološkoga, ako hoćete i svakoga drugog aspekta, u ovakvom aranžmanu Bosne i Hercegovine usudio bih se reći i nema rješenja. Ako krenemo od početka i samoga Daytonskoga okvira, koji je za cilj imao prestanak rata te nikako nije zamišljen kao trajno rješenje i dan danas imamo isti taj okvir koji državu drži u zamrznutom konfliktu. Sve one promjene koje su se i događale unutar toga okvira redovito su išle na štetu jednoga naroda, konkretno Hrvata. Na koncu, svu raskoš nelogičnosti pokazao je na proteklim izborima kada je većinski narod izabrao drugima predstavnika u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Da bi se bilo što promijenilo i krenulo ka uređenijem društvu u Bosni i Hercegovini, potreban je novi aranžman te pristup Bosni i Hercegovini, kako unutarnjih, tako i vanjskih čimbenika. Neprihvatljivo je da se odluke Ustavnoga suda tumače, a još nevjerojatnije ne prihvaćaju, u više slučajeva.

Postoji li uopće mogućnost za izmjenu Izbornog zakona i što bi ona donijela?

Apsolutno postoji u teoriji, kao i brojne druge mogućnosti, ali u političkoj praksi stojimo u mjestu. Promjena Izbornoga zakona bi sasvim sigurno pomaknula Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko bi se promijenio Izborni zakon na način da svaki narod bira svoje političke predstavnike, vjerujem da bi došlo do pluralizacije unutar svakoga naroda. Ta pluralizacija bila bi temelj za političko djelovanje i autorefleksiju svakoga naroda i svih političkih predstavnika. Isto tako, što mnogi ne stavljaju u prvi plan kao posljedica političkoga uređenja javljaju se problemi u gospodarstvu i sl.

Koliki je značaj međunarodne zajednice u BiH i može li ona skupa s EU pomoći u rješavanju bh problema?

Nadam se da će Međunarodna zajednica i njihovi predstavnici pridonositi stabilnosti i jednakosti u Bosni i Hercegovini, za razliku od većine slučajeva do sada u kojima to nije bio slučaj. Proces pridruživanja Europskoj uniji će sasvim sigurno doprinositi katarzi unutar zemlje, upravo zbog svih onih aktivnosti koje EU nalaže za zemlje pristupnice. Rekao bih da je europski put za Bosnu i Hercegovinu jedini smjer kretanja koji nam svima jamči sigurnu i prosperitetnu budućnost. Nadam se da će to svi politički akteri shvatiti, što do sada nije bio slučaj.

Poslijednja izmjena danaSrijeda, 16 Listopad 2019 09:31
 
index Instagram400x230 youtube