Logo
Ispiši ovu stranicu

Upoznajte pobliže samostansku knjižnicu na Humcu

Upoznajte pobliže samostansku knjižnicu na Humcu

Hercegovački franjevci su gradnjom samostana na Humcu planirali izgraditi ne samo vlastito odgojno središte, duhovno i vjersko žarište za ovaj dio Hercegovine, nego i kulturno-prosvjetno središte za svoj nepismeni puk.

Stoga su istovremeno s početkom gradnje samostana 1867. utemeljili samostansku knjižnicu. Ona će postati veoma značajna za kulturnu povijest ovog kraja, a posebice za Hercegovačku franjevačku provinciju. Kad je samostan izgrađen, knjige su se nalazile u različitim prostorijama, da bi 1968. bila uređena posebna prostorija u zapadnom samostanskom krilu, gdje su prenesene sve knjige s rukopisima i arhivskim spisima.

Knjižnica danas ima preko 20.000 primjeraka. U njoj se nalaze dobro očuvane stare knjige iz razdoblja od 16. do 19. stoljeća. Knjige obuhvaćaju gotovo sva područja prirodnih i društvenih znanosti: ascetiku, beletristiku, biblijske znanosti, povijest, pravo, franjevaštvo, katehetiku, leksiku, lingvistiku, prirodne znanosti i dr. Poseban dio obuhvaća periodiku iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Iz zapisa koji se nalaze u nekim knjigama može se odgonetnuti put kojim su dospjele u knjižnicu. Uglavnom se radi o knjigama koje su fratri kupovali za vrijeme studija u Italiji, Njemačkoj i drugdje. Njima su se fratri služili za osobnu izobrazbu, da bi nakon njihove smrti bile smještene u knjižnicu za opću upotrebu. Drugi način nabavke bila je kupovina knjiga u antikvarijatima, ili od nekih trgovaca. Tako su, uglavnom nabavljene starije knjige. Međutim, većina današnjih raritetnih knjiga stigla je u knjižnicu iz drugih franjevačkih samostana diljem Europe.

U raritete humačke knjižnice spada skupina knjiga grčko-rimskih klasika, te djela franjevačkih spisatelja. Između ostalih, važno je spomenuti:
Homerovu "Odiseju" tiskanu 1533. god.,
"Ilijadu" tiskanu 1537.,
Plutarhovu "Moralia opusculorum",
Herodijanove "Historiae...",
Ciceronove "Epistolae ad Atticum",
pjesme Horacija Flaka izdate 1606. godine, te djela hrvatskih velikana: Matije Divkovića, Ivana Ančića, Filipa Lastrića, Lovre Šitovića, Rafe Barišića i djela hercegovačkih franjevaca.
Knjižnica danas posjeduje velik broj teoloških i filozofskih knjiga na njemačkom, engleskom, talijanskom i drugim jezicima. Tu su još enciklopedijska izdanja, različita izdanja Svetog pisma, klasična literatura, povijest hrvatske književnosti, katolički časopisi i dr.

O knjižnici je napisano više stručnih članaka, a noviji sustavni prikaz napisao je hercegovački franjevac fra Draženko Tomić kao svoju diplomsku radnju na studiju bibliotekarstva u Zagrebu. Ta radnja je objavljena kao knjiga u izdanju Franjevačke knjižnice Mostar 2000. godine.

Knjižnica je koncem 2003. godine temeljito obnovljena i smještena u zapadno krilo samostana. Nabavljene su najsuvremenije police koje knjižno blago štite od vlage i sunca. Katalogizacija i kompjuterizacija knjižnice je u tijeku.

Sva prava pridržana © www.iks-portal.info 2019. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!